Podijeli

Na 60. obljetnicu smrti hrvatskog blaženika Alojzija Stepinca 10. veljače u Stepinčevoj – zagrebačkoj katedrali svečano večernje misno slavlje predvodio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić u zajedništvu s apostolskim nuncijem u Republici Hrvatskoj nadbiskupom Giorgiom Linguom, predsjednikom HBK zadarskim nadbiskupom Želimirom Puljićem, brojnim biskupima i svećenicima…

Govoreći o 50. svjetskom euharistijskom kongresu koji će se u rujnu slaviti u Budimpešti u svjetlu riječi iz Psalma (87, 7): »Svi su moji izvori u tebi«, a čiji je posebni znak Križ nazočan u katedrali, kardinal Bozanić rekao je da „mi, kršćani, taj redak čitamo u svjetlu Isusa Krista, u svjetlu dara euharistije koji je živa i najdublja veza s Bogom; koji nas preobražava ljubavlju prema braći i sestrama“.
Prema kardinalovim riječima, „I danas, kao i prije osamdesetak godina Europi prijeti pogibelj odvajanja od Izvora života. Kada se Boga ne prepoznaje i ne poštuje, tada se gubi smisao života. A to je ona ista pogibelj materijalizma koji se danas promiče pod novim imenima i novim sredstvima. Posrijedi je uvijek dar života i dostojanstvo čovjeka koji je od Boga stvoren na sliku Božju. Gdje se to ne poštuje, započinje sebičnost i sukobi svake vrste“.
„Kao Crkva ne previđamo da je puno toga što je u kontekstu komunizma doživjelo svoj ideološki razvoj, i danas ostalo utjecajno u društvu. To je poglavito ideološki pritisak na poimanje čovjeka, na vrijednost ljudskoga života od začeća do naravne smrti; pritisak na savjest ljudi u delikatnim etičkim područjima kao i na odgojni i obrazovni sustav. Dodajem tomu da su vjernici u Srednjoj i Istočnoj Europi posebno osjetljivi na slobodu vjeroispovijesti koja je bila zatirana i izrugivana, da bi se lakše oblikovale razne ideologije. Tu su i pokušaji da se raznim manipulacijama zamagli narav obitelji; da se čak u zakonske odredbe uvedu neka nova ‘ljudska prava’ koja imaju ideološka obilježja; da se ostave nedefinirana područja koja se daju na raspolaganje pod nazivnikom slobode koja to zapravo nije. Papa Franjo nam poručuje: ‘Poštovati djetetovo dostojanstvo znači potvrditi njegovu potrebu i njegovo prirodno pravo da ima majku i oca’“, istaknuo je zagrebački nadbiskup.
Osvrnuvši se na šezdesetu obljetnicu smrti nadbiskupa Stepinca, kardinal Bozanić rekao je da je „prikladno prepoznati utjehu, plodove i život koji su nastali od tog zrna“. „To se ne odnosi samo na Stepinčevu smrt, jer je njegova brazda bila otvorena puno prije, jer je to zrno – u poniznosti i vjernosti Gospodinu – dozrijevalo, klijalo i donosilo plodove služenjem u nasljedovanju Krista. Njegova smrt prije šest desetljeća izgledala je u očima neprijatelja kao završetak koji zemlja treba zauvijek prekriti i sakriti. Cilj i nije bio samo Nadbiskup, nego Crkva, a u konačnici i sam Krist i kršćanstvo. Uz takav pristup razumljiva je i zbunjenost i nesigurnost komunističkih vlasti, kada su se pitali gdje je za njih bolje pokopati kardinalovo tijelo. Imali su svoje razloge. Procjenjivali su političke utjecaje i gibanja. Mislili su da izborom mjesta, zemlje, kamene ploče, mogu zaustaviti rast. Međutim, za Božje zrno koje životom probija svaku koru svejedno je ispod kojega se kamena nalazi smrtno tijelo“, pojasnio je zagrebački nadbiskup.
„U Hrvatskoj i diljem svijeta Stepinčevo je mučeništvo dobilo nove grane i mladice. Posebno je odjeknula Stepinčeva smrt i beatifikacija u čijem se svjetlu tada čitao život Crkve i hrvatskoga naroda. Tako je ostalo do danas“, rekao je kardinal.

„Blaženikova je prisutnost ostala živom, poticajnom, privlačnom, kako u zajednicama vjernika, tako i u raznim odgojnim i obrazovnim, kulturalnim, sportskim i drugim društvenim institucijama; u umjetničkim djelima, u imenima i znakovima u našoj svakidašnjici, u gradovima i mjestima u kojima živimo. Ta prisutnost ne živi samo u domovini Hrvatskoj. Izvanjski trag možemo pratiti od Krašića i Zagreba, iz ove prvostolnice, gdje njegov grob postaje središte hodočašća koje privlači mnoge vjernike da ovdje mole i časte mučenika slobode savjesti i kršćanske nade. Ovdje nam blaženi mučenik Alojzije trajno svjedoči svoju duboku povezanost s Isusom Kristom, Zrnom koje je bilo uzdignuto na Križ te pobijedilo grijeh i smrt. Stoga smo večeras došli našem Blaženiku jer osjećamo da On dotiče naša srca u našim nadanjima i trpljenjima“, istaknuo je zagrebački nadbiskup.

Kardinal Bozanić protumačio je Križ, simbol 52. međunarodnoga euharistijskoga kongresa koji će se u rujnu proslaviti u mađarskome glavnom gradu, gdje će prema predviđanjima milijunsko mnoštvo katolika slaviti euharistiju, a koji je postavljen u zagrebačkoj prvostolnici.

Križ je izniman relikvijar na kojemu se nalaze relikvije trideset (30) svetaca i blaženika. Među njima je 16 relikvija mučenika, od čega jedanaest (11) mučenika iz komunističkog razdoblja, posebno iz Srednje i Istočne Europe, a pet (5) je mučeništava iz drugih razdoblja.

„Nažalost, u našoj Domovini, ali i u drugim zemljama koje su iskusile komunistički totalitarizam, o tom se vremenu još i danas pokušava stvarati neistinitu sliku, s obilježjima privlačnosti ili barem prihvatljivosti. Mučenički cvjetnjak na ovome Križu govori nam o stvarnosti u kojoj s jedne strane vidimo neopisivu ljudsku okrutnost, a s druge strane čudesna djela ljubavi. Od njih mi istinski živimo, jer ovi divni svjedoci čuvali su vjeru te donosili utjehu i vraćali život ljudima u teškim vremenima. Ali nemojmo se zavaravati, ni današnja nisu lakša. Iako se naizvan čini da su malo prikrivenija, možda su upravo zbog toga i ubojitija. Mučeništvo je u Crkvi stalno prisutno, u svim razdobljima. Na ovom Križu nalaze se i relikvije hrvatskih mučenika: svetog Marka Križevčanina, blaženog Alojzija Stepinca kao i blaženih sestara Kćeri Božje ljubavi koje zovemo Drinskim mučenicama, pojasnio je kardinal.

Spomenuo je da je i nadbiskup Stepinac sudjelovao na takvome svjetskom kongresu, koji je 1938. godine, dakle prije početka Drugoga svjetskog rata, bio također u Budimpešti, tada pod sloganom: Eucharistia, vinculum caritatis – Euharistija, sveza ljubavi. Svijet je bio suočen sa sukobima, a mnogi su snažno čeznuli za mirom. Sve što je uslijedilo u ratu i nakon njega bilo je prožeto dubokim nepoštivanjem Boga i čovjeka.

„Na tom je kongresu, osjetljivošću i snagom proroka, nadbiskup Stepinac svoju propovijed 27. svibnja 1938. završio riječima: ‘Sveta Euharistija zaista je najljepši zlatni vez ljubavi među pojedincima, obiteljima, narodima i državama. Ako čovječanstvo želi isplivati iz svojih poteškoća i naći sreću i mir, nema mu drugog puta negoli vraćanje svetoj Euharistiji. Materijalizam prošloga stoljeća, kao što sam rekao na početku, prekinuo je vezu čovjeka s Bogom, i zbog toga je nužno morao donijeti pakao u ljudsko srce i očaj u ljudsku dušu. Sveta Euharistija veže čovjeka s Bogom, i zbog toga nužno uspostavlja mir i sreću u ljudskom srcu, a prema tome donosi sreću i blaženstvo cijelom ljudskom društvu’“, podsjetio je na Stepinčeve riječi kardinal Bozanić.

Spominjući da će se za tri mjeseca, 9. i 10. svibnja, u Zagrebu slaviti Susret hrvatske katoličke mladeži, za koji su kao geslo mladi izabrali Marijine riječi učenicima: »Što god vam rekne, učinite!«, kardinal Bozanić poručio je mladima: „Dragi mladi vjernici, po primjeru blaženoga Alojzija, snažnije vidite da Bog ima svoj plan sa svakim od vas. Neka i danas još više u vašim srcima odjeknu riječi: Što god vam rekne, učinite! I odazovite se velikodušno Gospodinu koji vas zove ili u svećeništvo, ili redovništvo, ili u brak; koji vam daje dar da budete kršćanski supružnici i roditelji; da živite radost svoje vjere u svojoj domovini Hrvatskoj“.

Vjernike je potaknuo da idu naprijed zajedno s mladima: „Budimo nositelji dobra i samopouzdanja, te širitelji pozitivnog ozračja u Hrvatskoj. Stepinčevom utjehom i nadom koja ne postiđuje, prihvatimo svaki na svojem mjestu odgovornost za svoje vrijeme da izvršimo zadaću koju nam Bog daje, prosvjetljujući našu savjest. Blaženi Stepinac neka nas uči! Neka nas nauči pouzdanju i dobroti! Za sve što nam izgleda preteško, nemoguće, nepobjedivo; za sve što je teret naših obitelji, Crkve i hrvatskoga naroda, molimo Gospodina po zagovoru Presvete Bogorodice Marije i blaženog Alojzija Stepinca i bit ćemo uslišani novim plodovima“.

L.K.

Podijeli

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

16 − jedanaest =