Jaka inflacija u EU! Zabilježen najveći realni pad minimalne plaće u ovom tisućljeću!

Podijeli

Najslabije plaćeni radnici u Europi podnose najveći teret inflacije koja divlja Starim kontinentom. Zakonom propisane minimalne plaće realno su pale i za više od 10 posto, najviše u Latviji, u kojoj se vrijednost minimalca srozala za čak 19 posto. Najveći je to realni pad minimalnih plaća u ovom stoljeću, pokazuje analiza Europske konfederacije sindikata (ETUC)

Zakonom propisane minimalne plaće ima 21 država članica EU-a. Ta najniža primanja u prosjeku su ove godine nominalno porasla za 7,6 posto, no u istim tim zemljama stopa inflacije je u prosjeku skočila za 12,4 posto.

Time je realna vrijednost minimalne plaće prosječno pala za 4,8 posto, bacajući u očaj milijune radnika koji se svaki dan bore kako bi platili najosnovnije životne troškove poput hrane, stanarine i energije.

Hrvatski slučaj

To je tek drugi put od 2000. godine da je rast realnih minimalnih plaća potonuo ispod nule, s time da je sad minus osjetno veći – na vrhuncu politike štednje 2012. rast realnih minimalnih plaća iznosio je -0,7 posto, pokazuje analiza ETUC-a.

Stvarna vrijednost minimalnih plaća najdramatičnije je pala u odnosu na prošlu godinu u Latviji (-19 posto), Češkoj i Estoniji (-10 posto) te Slovačkoj (-8 posto).

Hrvatski minimalac nominalno je porastao za 10,2 posto, ali kako inflacija iznosi visokih 12,1 posto, realno je vrijednost plaće skliznula za -1,8 postotnih bodova. Možda se to ne čini puno, ali ako se zna da neto minimalac u Hrvatskoj iznosi svega 3750 kuna (500 eura), svaki minus je bolan. Inače, Bugarska ima najmanju minimalnu neto plaću (oko 280 eura), a Luksemburg najvišu (oko 1800 eura).

Zaštita radnika…

Radnici s minimalnim plaćama u Europi i prije aktualne krize jedva su spajali kraj s krajem. Gotovo jedan radnik od njih deset bio je u opasnosti od siromaštva, a sedam od 10 radnika s minimalnom plaćom jedva je moglo osigurati si osnovne stvari za život.

Analiza ETUC-a dolazi uoči konačnog glasanja o Direktivi o primjerenim minimalnim plaćama u Europskom parlamentu.

Direktiva ne ide za time da se utvrdi jedinstvena minimalna plaća na razini Unije niti da se mijenjaju nacionalni sustavi njezina određivanja, već je glavni cilj osigurati to da minimalne plaće budu utvrđene na primjerenoj razini te da se njima štite svi radnici.

Sindikati su tražili, a što je Europska komisija prihvatila, da minimalna plaća iznosi najmanje 60 posto medijalne, odnosno 50 posto prosječne plaće u pojedinoj zemlji.

Kako niti jedna država članica sa zakonski propisanom minimalnom plaćom trenutno ne ispunjava taj dvostruki prag primjerenosti, očekuje se da će od nove direktive korist imati oko 25 milijuna radnika.

izvor:narod.hr

Zločini agresorske vojske – srpski eskadroni smrti na Banovini…Banovinom su tekli potoci krvi


Podijeli