Ivan Zvonimir Čičak pojasnio pozdrav “Slava Ukrajiny”: Stih iz pjesme oca nacije i poklič slobode svih Ukrajinaca

Taras Ševčenko puno više od nacionalnog pjesnika, on je duhovni otac Ukrajine, a njegove zasluge za stvaranje ukrajinske književnosti kao i utjecaj na ukrajinsku kulturu su ogromni...

Taras Ševčenko puno više od nacionalnog pjesnika, on je duhovni otac Ukrajine, a njegove zasluge za stvaranje ukrajinske književnosti kao i utjecaj na ukrajinsku kulturu su ogromni.
Podijeli
  • 9
  • 1
  •  
  •  
  •  
    10
    Shares

Ivan Zvonimir Čičak je poslao pismo medijima u kojem pojašnjava što stvarno znači “zabranjeni fašistički pozdrav Slava Ukrajiny” koji je upotrijebio hrvatski reprezentativac Domagoj Vida.

Čičak kaže: “U medijima se ovih dana često govori kako su Domagoj Vida i Ognjen Vukojević pozdravljali ‘zabranjenim fašističkim pozdravom’: Slava Ukrajiny.

Slava Ukrajiny zapravo je završni stih iz jedne pjesme najvećeg Ukrajinskog pjesnika Tarasa Ševčenka kojega ukrajinci smatraju ocem svoje nacije. Radi se o sljedećem stihu (na ukrajinskom i hrvatskom):

„I zabudet  sja sramotnja
Davnaja godina
i ožive dobra slava
Slava Ukrajiny.“                                                                                   

U prijevodu,

„I zaboravit svu sramotu
davnih godina
i oživit dobru slavu
Slavu Ukrajini.“

Taras Ševčenko najveći je ukrajinski pjesnik sa vrlo interesantnom i intrigantnom biografijom.

Rođen je u ožujku 1814. godine, u obitelji kmetova koju su u Rusiji tretirali kao stoku i robove. Kad je bio 9 godina star izgubio je majku, a s 11 godina i oca. Navršivši 14 godina postao je sluga kod svog feudalca koji 1831. godine seli u St. Petersburg i sa sobom odvodi i mladog Tarasa.

Rob, slikar i pjesnik

Njegov je vlasnik primijetio njegov slikarski talent i pokušao od njega napraviti ‘kućnog slikara’. Prve korake slikarstva naučio je kod jednog peterburškog slikara. Istovremeno Ševčenko piše svoje prve pjesme i ulazi u krug poznatih slikara i pisaca. Veliki ruski slikar Karl Brujlov i pjesnik Vasilij Žukovski htjeli su 1838. otkupiti Ševčenka od njegovog gospodara ali je ovaj za njega tražio čak 2,500 rubalja što je bilo mjerljivo kao 45 kilograma čistog srebra. Brujlov je nacrtao portret Žukovskog koji je stavljen na aukciju.  Prikupljenim novcem otkupljen je Taras Ševčenko i on postaje slobodnjak.

U 26 godini života Ševčenko objavljuje prvu zbirku pjesama ‘Kobzar’, a 1845.  vraća u Ukrajinu gdje je dočekan kao veliki pjesnik i započinje raditi na kijevskom Sveučilištu kao profesor slikarstva. Postaje član Ćirilo-Metodskog bratstva, tajne organizacije ukrajisnkih rodoljuba. 2 godine kasnije uhićen je i osuđen pod optužbom da je pisao poeziju na ‘maloruskom’ (ukrajinskom) jeziku. Zbog tog ‘zločina’ poslan je u jedan garmizon u Kazahstanskoj stepi, sa odlukom da 25 godina služi vojsku kao običan vojnik. Vraća se u Kijev 1857. teško bolestan i umire u 41. godini života.

Prvi pjesnik na ukrajinskom jeziku

Osim Ševčenka i Nikolaj Gogolj bio je ukrajinac ali je on pisao na ruskom jeziku i nije nimalo razmišljao na način kao Ševčenko. S obzirom na patriotske motive o kojima je pisao Ševčenko, kao i činjenicu da je prvi veliki pjesnik koji je pisao na ukrajinskom i obilježio vrijeme romantičarskog buđenja u cijeloj Europi, ukrajinici ga smatraju ocem nacije.

Stih njegove pjesme Slava Ukrajiny je poklič slobode ukrajinaca u cijelom svijetu. Taj poklič naročito su koristili i Ukrajinci u borbi i protiv Nijemaca a i kasnije protiv Rusa, tako da su u Rusiji taj poklič proglasili fašističkim. Poklič i danas koriste Ukrajinci a posebno vojnici koje se bore protiv okupacije istočnih dijelova Ukrajine i Krima.

Jasno je da je taj poklič ostavio duboki trag u odnosima između Rusa i Ukrajinaca budući da ga Ukrajinci koriste već preko 160 godina.

Neki izjednačavaju poklič ‘Slava Ukrajiny’ sa poklikom ‘Za dom – spremni’”, zaključuje Čičak.

U parku zagrebačkog naselja Travno stoji bista ozbiljnog brkatog muškarca pogleda uprtog negdje u daljinu. To je spomenik velikom ukrajinskom pjesniku i slikaru Tarasu Ševčenku, a postavljen je u čast dvjestogodišnjice njegovog rođenja, pred četiri godine. Za Ukrajince je Taras Ševčenko puno više od nacionalnog pjesnika, on je duhovni otac Ukrajine, a njegove zasluge za stvaranje ukrajinske književnosti kao i utjecaj na ukrajinsku kulturu su ogromni.

A.K.


Podijeli
  • 9
  • 1
  •  
  •  
  •  
    10
    Shares

1 KOMENTAR

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

trinaest + 18 =