Podijeli

Dr.sc. Stjepan Šterc, Geografski odsjek PMF-a Sveučilišta u Zagrebu, u velikom  intervjuu za Braniteljski portal, otvorio dušu i zahvalio na pitanjima koja mu do sada, kaže, nitko u ovako ozbiljnom obliku nije postavio…


1) Profesore Šterc dali ste javnu potporu državnom tajniku Marinu Strmoti kad je dao ostavku u ministarstvu demografije. Ta potpora nije dobro prihvaćena od dijela političara. Zašto?

Nisu se javno izjasnili, ali su vjerojatno bili nezadovoljni ovakvim postupanjem jer su navikli na apologetska pisanja i ponašanja, na osobe bez stava, na stranačke poslušnike koji glume stranačke vojnike, na šutnju bez iznošenja stavova i nezadovoljstva, na prosječnost s kojom mogu upravljati, na unutarstranačku ustrojenost bez kriterija, na neobrazovanost i na još puno toga što stranke čini političkim inkubatorom bez elementarnih demokratskih i političkih načela. Logična posljedica svega je apsolutna politička dominacija nad svime, podčinjavanje znanosti i znanstvenika političkom osjećaju, negacija razine obrazovanosti i spoznaje, netolerantnost prema osobnosti, utemeljenom stavu i racionalnom izričaju i selektivan izbor okruženja u kojem je važna samo zadivljenost pozicijom. Refleksije na Hrvatsku tako uspostavljenog sustava su najvidljivije na demografskom nestanku hrvatske populacije. Na koji nema nikakve reakcije, osim eto gospodina Strmote. Sačuvao je svoje dostojanstvo i dostojanstvo znanstvenika koje je po ne znam koji put politička osrednjost željela upregnuti u svoj način postupanja, bez obzira na sve probleme koje Hrvatska ima.

2) Demografija nije filozofija već nauka kojoj je baza statistika te su rezultati 100% točni i dokazivi. Zašto vas onda netko kritizira, a osim toga davali ste i konkretne mjere i smjernice kako bi se demografski problem u Hrvatskoj trebao riješiti? Koje su to smjernice?

Zato je političkom sustavu i predložen doc.dr.sc. Marin Strmota jer je demografija znanost, a ne politička disciplina. Uostalom nazvati upravu u ministarstvu po imenu znanstvenog polja samo je po sebi neodgovorno i neozbiljno, a njezino smještanje u okvir samo socijalne i obiteljske politike još k tome i potpuno promašeno. Politički nevažna problematika po mišljenju trenutnog upravljačkog sustava svakim im se danom vraća kroz nove sve negativnije pokazatelje kao bumerang. Kritike koje dolaze prema akterima sa stavom s druge strane njihova zaštićenog i nedodirljivog svijeta imaju samo jedan zadatak, na svaki način zaštiti pozicije. Naravno uz to sačuvati nedodirljivost, a ne stabilnost i uvijek pokazivati pravovjernost, bez obzira što nam zemlja demografski odlazi. Koliko smo puta dosad napisali, predlagali, govorili o mjerama, upozoravali, pisali strankama programe i slično, kako bi se nakon odlaska gospodina Strmote izjavljivalo kako struka samo kritizira, a ne predlaže. Zato predlažemo neka se pogleda u vlastiti program, neka se pogleda deklaraciju o demografskom opstanku hrvatskog naroda i neka se pogledaju snimke s predavanjima na klauzurama o toj problematici. Zato ne želim više niti o jednoj mjeri; neka prva mjera bude odluka kako su djeca i ljudski potencijal najvrjedniji dio društva i prostora.

 3) Vas se proziva koji besprijekorno radite svoj posao, kao i većina demografa u Hrvatskoj, ali ste eto podložni kritikama. Tko su ti kojima vaša stručnost ne odgovara?

Stručnost i osobnost ne odgovaraju političkom sustavu u cjelini, a pogotovo kad im se sa stručno-znanstvene razine ukazuje na nužnost postupanja, važnost demografskog opstanka hrvatske populacije i značenje demografske revitalizacije naše zemlje. Nebitne su pritom odgovornost, stvarna lojalnost, stručnost, dosadašnje činjenja i slične vrijednosne kategorije, jer se priznaje samo bespogovorna poslušnost i udivljenost spram pozicioniranih pojedinaca. Rezultat tako ustrojenog modela političkog djelovanja je današnja Hrvatska u kojoj se tresu svi sustavi, u kojoj je odlazak mladih stvarnost i Hrvatska nesigurne budućnosti. Primjerenije bi bilo izaći na otvorenu i javnu scenu i suprotstaviti mišljenja pa neka javnost prosudi što je važnije u političkom djelovanju; spašavanje pojedinačnih interesa ili spašavanje stanovništva od izumiranja.

4) Mi se pitamo, pa pitamo i Vas… Zašto nitko u ovoj državi, a poglavito mediji i političari ne prozivaju nerad i pasivno držanje hrvatskih sociologa koji bi po struci trebali biti “doktori za bolest hrvatskog društva”.?

Hrvatski su se sociolozi gotovo u cijelosti isključili iz javnog djelovanja vezanog za demografsku problematiku, a ako se i uključe uglavnom se raspravlja o svjetonazorskim aspektima problematike. Zato treba posebno naglasiti kako demografska revitalizacija ili populacijska politika općenito nisu jedino vezane za ideologiju, političku pripadnost, svjetonazor i slično, nego se konačno nezavisno od pripadnosti treba shvatiti kako je to pitanje gospodarskog, prostornog i ukupnog razvoja zemlje. I u konačnici temeljno pitanje hrvatske budućnosti. Morat će ipak na kraju i sociolozi, ekonomisti i drugi priznati kako je ljudski potencijal, a u njemu djeca, najvažniji dio društva.

 5) Demografski pad Hrvatske započeo je daleko prije početka srpske agresije na RH I obrambenog Domovinskog rata, Koliko je po Vama i vašoj prosudbi, obrambeni Domovinski rat utjecao na pogoršanje demografske slike u RH?

Početak demografskog pada Hrvatske seže do početka 20. stoljeća i velikih iseljavanja preko oceana u obje Amerike, a nastavljen je u cijelom razdoblju nakon toga. Posebna je zanimljivost kako je Hrvatska jedina zemlja u širem i užem regionalnom okruženju koja je nakon svih ratova 20. stoljeća imala depopulaciju ukupnog stanovništva u prvim poslijeratnim popisima. Napominjemo jedina, a osnovni su razlog veliki izravni i neizravni ratni gubici kojima treba još dodati isto tako velika stradavanja nakon Drugog svjetskog rata na Križnom putu i Bleiburgu te silna iseljavanja šezdesetih godina 20. stoljeća prema srednjoj Europi. Početak npr. prirodnog pada hrvatske populacije dogodio se već početkom devedesetih prije srbijanske agresije, a sve ostalo kasnije dodatno je ubrzalo negativne trendove i pokazatelje. Agresija na Hrvatsku i sve ono što se događalo nakon oslobođenja kroz privatizaciju, političku kontrolu svega, kroz stranačku/partijsku selekciju upravljačkih kadrova i slično demografske je trendove toliko ubrzalo da se upitnom čini i sama revitalizacija domicilnom populacijom.

 6) Koliki je broj mladih i mladih obitelji koji su napustili RH posljednje 4. godine te tko i kako vodi evidenciju o tim odlascima? Koliko su ti podatci pouzdani i kako se ažuriraju?

Godinama mi predlažemo Vladi RH uvođenje tzv. registra stanovništva i teritorijalnih jedinica kako bi u svakom trenutka znali koliko nas, gdje i kakvih ima, što bi bio temelj svih planiranja, uređenja izbornog sustava, procjena potencijala, donošenja razvojnih modela i slično. Nismo se niti pomakli po tom pitanju pa zato i možemo u biračkom popisu imati vjerojatno i preko 300 000 birača više nego stanovništva starijeg od 18 godina, prihvatiti manjinske zahtjeve na osnovu fiktivnog popisivanja u popisu stanovništva 2011. godine i slične neobičnosti koje izravno ugrožavaju hrvatsko društvo. Negativna je migracijska bilanca u Hrvatskoj počela 1998. godine i jako se ubrzavala do danas. Prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku u posljednjih 4 godine Hrvatsku je napustilo iseljavanjem preko 100 000 ljudi, a prema podacima glavnih zemalja useljavanja vjerojatno i preko 200 000 osoba. Istovremeno je prirodnim putem Hrvatska izgubila dodatnih 55 000 stanovnika, a svi su demografski pokazatelji i trendovi postali negativni što je klasični ulazak stanovništva u demografski slom kojem se, za sada, ne nazire kraj. Što se pak ažuriranja podataka tiče, nema nikakvih pomaka, ali niti želje za objektivnim praćenjem nestanka najvrjednijeg što Hrvatska ima.

 7) Vi ste i hrvatski branitelj i naš suborac pa ste zbog toga vjerojatno izabrali za metodologiju svoga rada terenski rad. Do kakvih ste spoznaja došli u razgovorima sa stanovništvom, poglavito ruralnih sredina i što ih najviše muči?

Svake godine mi na Geografskom odsjeku u okviru studentskih programa imamo i terenska istraživanja, a u posljednje vrijeme gotovo svaki tjedan odlazim na neko od predavanja po Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini kako bih ukazao na težinu problema s kojim se obje države susreću. Tek kad se ode u ruralna, pri granična, brdsko-planinska, otočna i općenito izvan gradska područja moguće je neposredno na terenu i u razgovoru s ljudima spoznati težinu problema i opustjelost prostora. Navedeni prostori ostaju bez najvrjednijeg potencijala pa time i bez osnovne funkcije temeljene na ostalom prostornom potencijalu, a kako se ništa ili gotovo ništa ne čini na decentralizaciji političke državne uprave, gradiranju poreznog sustava, usmjeravanju mladog i obrazovanog stanovništva kroz poticaje prema izvangradskim sredinama, demografskoj revitalizaciji, samozapošljavanju, održivosti OPG-ova i slično, vjerovanje u budućnost preostaloj populaciji čini se kao vjerovanje u imaginarni svijet. Najviše ih muči samoća, ostavljenost, marginaliziranost, nezaposlenost, besperspektivnost, preživljavanje…i osjećaj zaboravljenosti.

8) Koliko po Vama,  nepostojanje dugoročnih ključnih strategija te neprovođenje reforma i okoštalost postojećeg sustava utječe na demografiju? Što mislite o izbornom zakonu i da li ga treba mijenjati?

Na demografsko nazadovanje Hrvatske utječe sve to što ste nabrojili s više ili manje uvjetovanosti i potpuno je jasno kako Hrvatskoj nedostaje temeljni državni dokument koji bi se zvao Strategija ukupnog razvoja Hrvatske u najviše 10 točaka i trebao bi sadržavati odgovore na pitanja: Što želimo? Kako to želimo? I s kim to želimo? Hrvatska bi ga trebala imati, ali ga nema niti ga donosi.  Kad su pak u pitanju izborni zakon i izborne jedinice potpuno je jasno kako su postojeće izborne jedinice s brojem stanovnika, kao posljedica prirodnog pada, unutrašnjih preseljavanja i silnog iseljavanja iz Hrvatske, izašle od zakonski dozvoljenog 5-postotnog odstupanja od prosječnog broja stanovnika svih jedinica. Izborni bi zakon nužno trebalo mijenjati, izborne jedinice također, a cijeli bi izborni sustav trebalo uskladiti s demokratskim i razvojnim potrebama Hrvatske. Bez toka politička će kontrola svega dodatno usmjeriti mlado stanovništvo iz Hrvatske.

9) Po Vašem mišljenju ovakva demografska slika, da budemo još precizniji, starosna struktura stanovništva može utjecati na nacionalnu sigurnost RH?

Ljudska je populacija temelj nacionalne sigurnosti, bez obzira što si o tome misle sigurnosni i vojni stručnjaci. Naprosto nije isto imate li 3 ili 4 tenka ili 3 ili 4 milijuna stanovnika. Ne može biti isto niti imate li prazan prostor ili prostor s mladim stanovništvom na strateškim koridorima. Ali kome to objasniti? Prihvaćena strategija tom je aspektu posvetila samo formalnu stranu, bez sudjelovanja znanstvenika, kao što uostalom i regionalne strategije više pažnje posvećuju nestanku flore i faune nego ljudske populacije. To je suvremena Hrvatska politički kontrolirana.

10) Hoće li ovaj odlazak mladih iz  Hrvatske direktno utjecati na rezultate izbora u budućnosti s obzirom da uhljebi političkih stranaka i post koalicijskih trgovina ne odlaze iz Hrvatske?Naravno, bez mlade populacije nema bunta, protesta, promjena, inovacija, propitivanja i svih ostalih oblika djelovanja mladosti. Ostaju samo stranačke vojske koje su čistom tehnikom u mogućnosti ostaviti na vlasti svoje drage vođe i interesne skupine.

11) Na kraju, pošto ste i sam hrvatski branitelj, a i po tom ste prepoznatljivi barem među  braniteljima, koliku imate potporu među braniteljima i podupiru li Vas udruge hrvatskih branitelja u vašem radu?

Odgovor je potvrdan i osjetim potporu u svim udrugama koje nisu politički izravno povezane sa stranačkim vodstvima ili čiji čelnici nisu na političkim dobro plaćenim pozicijama. Uostalom, bio sam već na dosta predavanja o demografskoj problematici u organizaciji braniteljskih udruga, koje razumiju i osjećaju suvremenu hrvatsku stvarnost. Posebno demografski nestanak hrvatske populacije i zato im se zahvaljujem na svemu dosad učinjenom.

Intervju/T.Horvat/Braniteljski portal

Uredništvo Braniteljskog portala

 

 


Podijeli

7 KOMENTARI

  1. Tu je g .Šterc sve rekao, toj političkoj oligarhiji je bitno uhljebništvo i manipulacija biračkim tijelom gdje manipuliraju biračkim spiskovima,vi morate znat što i gdje imate u kući i u kakovom je stanju, red rad i disciplina i stručnost o tome govori g Šterc, o tome govori i g Strmota ali to briselskim potrčkima i poslušnicima nije u interesu oni slušaju bjelosvjetske hoštaplere .

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

1 + 14 =