Podijeli

Goran Šafarek rođen je 1977. godine u Koprivnici gdje je završio osnovnu školu i opću gimnaziju. Diplomirao je na Biološkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu na kojemu se i zaposlio kao znanstveni novak – asistent. Radio je na znanstvenom istraživanju fitoplanktona Jadranskog mora. Sudjelovao je na projektu Jadran (Hrvatski nacionalni monitoring program Jadranskog mora). Bio je član uredništva znanstvenog časopisa Acta Botanica Croatica. Sada radi kao samostalni biolog, publicist, fotograf i snimatelj…

Ovo je tek kratki opis Gorana Šafareka, velikoga zaljubljenika u prirodu, kojega neki nazivaju i „hrvatskim Indiana Jonesom“. Popis ekspedicija u kojima je sudjelovao uistinu je impresivan, a na njemu se nalaze Ande i Amazona (2000. godina), Madagaskar (2001., 2004. i 2007.), Kostarika (2003.), Venezuela (2005.), Južna Afrika (2008.), Ekvador (2009.), Andamani (2010.), Šri Lanka (2010.)… Ljubav prema prirodi upotpunio je i ljubavlju prema fotografiji.

– Kao student biologije, često sam išao na terene i to je uvijek bila izvrsna prilika zabilježiti prirodne ljepote Hrvatske. Kako je postojala velika potreba za takvim motivima, a posebno divljim svijetom, tako sam počeo skupljati opremu i sve više snimati. Što se tiče putovanja, dobio sam poziv da se pridružim alpinističkoj ekspediciji u Ande. Trojica nas smo se dogovorili da nakon penjanja na 6000 metara visoki vulkan produžimo u Amazonu na mjesec dana. To je pokrenulo niz putovanja, prije svega u trope Latinske Amerike, Afrike i Azije, s ponekom avanturom, što uključuje i rat u Siriji – otkrio nam je Goran Šafarek na početku razgovora.

Galerije na njegovoj službenoj internetskoj stranici nude pregršt fotografija različitih motiva.

– Zaista je teško reći koji su mi motivi najdraži. No, možda bih izdvojio podvodne snimke rijeka i jezera. Imao sam čast roniti u Plitvičkim jezerima i otkrivati nevjerojatne krajolike ovog nacionalnog parka – otkriva Goran.

Sudjelovao je na brojnim projektima, a jedan projekt ipak posebno izdvaja.

– Projekt „Rijeke Hrvatske“ definitivno mi je najvažniji. To je bio moj doprinos očuvanja izuzetnog prirodnog, ali i kulturnog blaga koje rijeke skrivaju. Nikad ne propuštam reći na nijedna europska zemlja nema tako raznolike, a opet tako očuvane rijeke kao Hrvatska.

Osim putovanja i fotografiranja, redovito piše i objavljuje knjige, snima filmove…

– Objavio sam nekoliko knjiga, među njima „Rijeke Hrvatske“, „Životinje Hrvatske“ i „Priroda Hrvatske“. Snimio sam i nekoliko dokumentarnih filmova. Najnoviji je o hrvatskim rijekama „Zeleni krvotok Hrvatske“, koji će biti na Hrvatskoj televiziji, a uskoro i na stranim televizijama. Svi dosadašnji filmovi, kao i brojne avanture širom svijeta, mogu se pronaći na mojem YouTube kanalu.

Goran svoje radove često ustupa okolišnim udrugama za potrebe njihovih aktivnosti oko očuvanja okoliša.

– Sudjelovao sam i još sudjelujem na brojnim stručnim projektima zaštite prirode, prije svega europskim projektima. U Hrvatskoj je razina osviještenosti i zaštite raznolika, ali pretežno ipak dosta visoka. Naravno, ima mnogo problema, a jedan od njih je nerazumijevanje složenosti prirodnih sustava. Primjerice, pojmovi močvara i krš još se koriste u javnom govoru kao ilustracija za nešto negativno, no to su vrlo vrijedni prostori. Neke od lokacija su na sreću zaštićene kao strogi rezervati, parkovi prirode i nacionalni parkovi. S druge strane, često se nemilice uništavaju šumski potoci i rijeke, obala se devastira urbanizacijom i slično.

Trenutno radi na nekoliko velikih projekata zaštite po cijeloj Hrvatskoj, čak i dalje, od Slovenije do Srbije.

– U budućnosti namjeravam obići neke od najzanimljivijih svjetskih rijeka jer radim na velikom i zanimljivom projektu „Rijeke svijeta“. Cijelo vrijeme radim i na projektu „Priroda Hrvatske“ koji se može pratiti na i Instagramu te Facebooku.

Za čitatelje i svoje pratitelje na društvenim mrežama ima poruku.

– Oslonimo se na znanost, na moderne poglede na prirodu… Spoznajmo koje su to njene koristi, ne samo konvencionalne, već i one neslućene. Klimatske promjene uzrokovane čovjekom prijete velikim štetama za cijelo čovječanstvo, a što je priroda očuvanija, to je i otpornija na poremećaje – zaključuje Goran Šafarek.

  

M.M.


Podijeli

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

četiri × 1 =