Hrvatski gospodarski rast usporen zbog nekorištenja EU fondova i Agrokora

Uzrok usporavanja gospodarskog rasta u posljednjem tromjesečju 2017. Europska komisija vidi u “znatnom padu korištenja investicijskih fondova EU, posebno u javnom sektoru”, kao i u krizi kompanije Agrokor...

foto/Boris Šćitar
Podijeli
  • 12
  • 1
  •  
  •  
  •  
    13
    Shares

Europska komisija korigirala je svoj izračun rasta hrvatskog BDP-a u prošloj, 2017. godini s 3,2 posto (koliko je računala još u prethodnoj, zimskoj ekonomskoj prognozi) na 2,8 posto. Objavljeno je to danas u sklopu proljetnih ekonomskih prognoza EK za svih 28 država članica Europske unije.
Uzrok usporavanja gospodarskog rasta u posljednjem tromjesečju 2017. Europska komisija vidi u “znatnom padu korištenja investicijskih fondova EU, posebno u javnom sektoru”, kao i u krizi kompanije Agrokor.

Slabija industrijska proizvodnja znači i usporavanje izvoza robe, koje je započelo krajem prošle godine i nastavilo se u prvim mjesecima ove. Istodobno, privatna potrošnja i dalje čvrsto raste, a postoje i znakovi da će ova turistička sezona ponovno biti jaka. Zbog ulaganja u hotele rastu turistički dolasci izvan glavne sezone, primjećuje EK. No udio uvozne robe i dalje doprinosi umanjenju rasta BDP-a. Drugim riječima, da Hrvati troše ono što sami proizvedu umjesto onoga što uvezu, hrvatski BDP bio bi znatno veći.

Komisijina ekonomska prognoza i dalje, kao i zimus, predviđa rast hrvatskog gospodarstva za 2,8 posto u ovoj i 2,7 posto u 2019. godini. U idućoj će godini hrvatsko gospodarstvo ponovo biti na razini prije krize. Raste zaposlenost, rastu i plaće, pa Komisija predviđa da će se iseljavanje radne snage iz Hrvatske usporiti.
Puni učinci prošlogodišnjeg rasta plaća u javnom sektoru počinju se vidjeti ove godine. Stopa nezaposlenosti u konstantnom je padu: 11,1 posto 2017., 9,6 posto 2018., 8,5 posto 2019. godine, što je znatna razlika u usporedbi s 17,2 posto 2014. godine. Rizici za neostvarenje takve prognoze i dalje su povezani s restrukturiranjem Agrokora ako to ne prođe onako dobro kako se zamišlja. Uspješan ishod tog restrukturiranja, u kojem se tek treba dogoditi nagodba vjerovnika, može povećati proizvodnju i ulaganja unutar grupe i njezinih dobavljača, piše u analizi Komisije, piše večernji.hr.

Neuspješan ishod može rezultirati financijskim i operativnim poremećajima. Javne financije nastavljaju se poboljšavati, uočava Komisija, navodeći da je u 2017. zabilježen proračunski suficit u visini 0,8 posto BDP-a. To je rezultat i snažnog rasta proračunskih prihoda uslijed oporavka rasta BDP-a, ali i znatnih ograničavanja rashoda. I na kraju, Komisija predviđa da će se udio javnog duga i dalje smanjivati “unatoč plaćanju predujma za kupnju borbenih zrakoplova u 2018. i 2019.”. Preciznije, prognozira se smanjenje javnog duga sa 78 posto BDP-a u 2017., na 73,7 posto u 2018. i 69,7 posto u 2019. godini.

L.K.


Podijeli
  • 12
  • 1
  •  
  •  
  •  
    13
    Shares

1 KOMENTAR

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

devet − jedan =