HDDU: Zdenka Heršak i Vladimir Kranjčević dobitnici nagrade za životno djelo

Pijanist, dirigent i glazbeni pedagog Vladimir Kranjčević je u 56 godina dugoj i bogatoj profesionalnoj umjetničkoj karijeri odgojio naraštaje hrvatskih glazbenika i promicao glazbenu umjetnost i stvaralaštvo hrvatskih autora...

Nagrade hrvatskoga glumišta za svekoliko umjetničko djelovanje u području drame, odnosno opere
Podijeli
  • 1
  •  
  •  
  •  
  •  
    1
    Share

Glumica Zdenka Heršak i maestro Vladimir Kranjčević dobitnici su Nagrade hrvatskoga glumišta za svekoliko umjetničko djelovanje u području drame, odnosno opere, objavljeno je u četvrtak na konferenciji za novinare u Hrvatskome društvu dramskih umjetnika, na kojoj je otkriveno i tko će sve ove godine biti u utrci za godišnje Nagrade hrvatskoga glumišta.

Kao iznimna glumačka osobnost Zdenka Heršak, koju je kritika prozvala glumicom nasmiješene tuge, dugi je niz godina svojim ulogama obilježila repertoar Dramskog kazališta Gavella, no jednako tako i televizijsku i filmsku scenu, a i danas, u devetom desetljeću života, posjeduje golemu snagu, nepresušnu stvaralačku energiju i osebujan stvaralački talent, stoji u obrazloženju nagrade, koje je pročitala predsjednica žirija za dramu Ljerka Margitić.

Na svojoj matičnoj pozornici ostvarila je dojmljiv niz uloga, od Laure u Držićevu “Dundu Maroju”, preko Stele u “Kraljevu” koja je igrala 12 godina, do “Galeba” iz 1991. godine. Uz Gavellu je često surađivala s drugim kazalištima i kazališnim grupama, a široj publici je poznata  po ulogama u televizijskim dramama, serijama, na filmu i radiju, “Kužiš stari moj”, “Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja”, “U raljama života”, “Naše malo misto”, “Nepokoreni grad”, “Smogovci” i mnogim drugima.

“Njene uloge ne možemo dijeliti na velike i male jer je od svake znala učiniti veliku glumačku kreaciju i tako je stvorila panoptikum ženskih likova neobične životnosti”, istaknuto je.

Pijanist, dirigent i glazbeni pedagog Vladimir Kranjčević je u 56 godina dugoj i bogatoj profesionalnoj umjetničkoj karijeri odgojio naraštaje hrvatskih glazbenika i promicao glazbenu umjetnost i stvaralaštvo hrvatskih autora, te bio ravnatelj, umjetnički voditelj i šef-dirigent značajnih ustanova vezanih uz operu i klasičnu glazbu u Hrvatskoj, ravnajući uz poznata djela inozemnih autora i praizvedbama djela suvremenih hrvatskih skladatelja.

Uz uspješnu pedagošku, ostvario je iznimno uspješnu i zavidnu umjetničku karijeru, a  njegova je uloga u hrvatskome kulturnom životu neizbrisiva i nemjerljiva, napominje se u obrazloženju, koje je pročitala predsjednica žirija za operu Mirjana Bohanec-Vidović.

“Maestro Kranjčević ove se godine oprostio od svoje javne dirigentske karijere, ali njegovo vođenje orkestara i zborova ostat će zapamćeno generacijama. Povodom dodjele Nagrade za životno djelo Hrvatskog glumišta zahvaljujemo mu na svekolikom životnom predanom radu, odnosno načinu života u kojem je na sve oko sebe prenosio glazbeno umijeće i ljubav za glazbu i opernu umjetnost  te mu upućujemo čestitke i najljepše želje za 81. rođendan”, dodala je.

“Črna mati zemla”, “Marin Držić” i “Zbunjoza” konkuriraju za najbolju predstavu

Za najbolja ostvarenja u području dramske umjetnosti nominirane su predstave “Črna mati zemla” Kristijana Novaka/Tomislava Zajeca u režiji Dore Ruždjak Podolski i produkciji Zagrebačkog kazališta mladih, “Marin Držić – Viktorija od neprijatelja” Hrvoja Ivankovića i Ivice Boban u režiji Ivice Boban i produkciji 68. Dubrovačkih ljetnih igara i “Zbunjoza” Mariusa von Mayenburga u režiji Ivana Plazibata i koprodukciji Playdrame i Gradskog kazališta mladih Split.

Ruždjak Podolski je za “Črna mati zemla” nominirana i za najbolju režiju, uz Ivicu Boban (za predstavu “Marin Držić – Viktorija od neprijatelja” i Aidu Bukvić koja je režirala “Pluća” Duncana Macmillana u koprodukciji Teatra Exit iz Zagreba i Doma kulture “Kristalna kocka vedrine” Gradskog kazališta Sisak.

Nominaciju za ulogu u predstavi “Črna mati zemla” osvojio je i Adrian Pezdirc za ulogu Matije, a u konkurenciji za titulu najbolje glavne muške uloge su mu Borko Perić za ulogu Frane u u predstavi “Jedan sluga, dva gospodara” Vite Taufera i Branimir Vidić za ulogu Skupa u predstavi “Skup”, u režiji Ivice  Kunčevića.

U kategoriji sporedne glumice nominirana je Urša Raukar za ulogu bake, također iz predstave “Črna mati zemla”, a za tu će se nagradu natjecati i Petra-Bernarda Blašković za ulogu Libere u predstavi “Barufe” Vite Taufera te Mia Krajcar za ulogu Ivane u predstavi “Tri treća tromjesječja”, u režiji Frane Marije Vranković.

“Črna mati zemla” ima i nominaciju za dramaturgiju  – Tomislav Zajec, u konkurenciji s Hrvojem Ivankovićem i Ivicom Boban, nominiranima za predstavu “Marin Držić – Viktorija od neprijatelja” te Anom Tonković Dolenčić za dramski tekst  “Sherlock Holmes”, nastalom prema motivima i likovima pripovijetki i romana Arthura Conana Doylea.

Za  glavnu  žensku ulogu nominirane su Jasna Ančić za ulogu Žene u predstavi “Ostavljam te”  u režiji Matjaža Latina i produkciji Hrvatskog narodnog  kazališta Zadar, Jadranka Đokić za ulogu u predstavi “Pluća” u režiji Aide Bukvić i Mirta Zečević za ulogu Josipe Jurić u predstavi “Kakva majka, takva kći” u režiji Jasmina Novljakovića i produkciji Kazališta Smješko iz Zagreba.

U kategoriji sporedne muške uloge nominirani su Vinko Kraljević za ulogu u predstavi  “Kako život” u režiji Ivana Lea Leme i produkciji Kazališta Moruzgva iz Zagreba, Damir Poljičak za ulogu Ante u predstavi “Jedan sluga, dva gospodara” u režiji Vite Taufera i produkciji Satiričkog kazališta Kerempuh iz Zagreba te Siniša Popović za ulogu Nikole u predstavi “Ljudi od voska”  Mate Matišića u  režiji Janusza Kice i produkciji  Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

Za  najbolju  lutkarsku predstavu ili  predstavu za djecu i mlade nominirane su “Od atoma do stanice” Siniše Novkovića u režiji Siniše Novkovića i produkciji Gradskog kazališta mladih Split, “Sherlock Holmes” u režiji Krešimira Dolenčića i produkciji Zagrebačkog kazališta mladih i “Tko nema u vugla, googla” u režiji Peđe Gvozdića i produkciji Doma kulture “Kristalna kocka vedrine” Gradskog kazališta Sisak.

Nagrada za izniman doprinos kazališnoj umjetnosti dodjelit će se Umjetničkoj udruzi djelovanja u kulturi Arterarij za autorski projekt “Pogledaj me” koja “primarnim scenskim jezikom istažuje ne samo kazališne već i granice društvene odgovornosti”.

Nominacije za najbolju operu “Don Carlu”, “Orlandu” i “Otellu”

Za najbolju predstavu u cjelini na području opere nominirane su “Don Carlo” Giuseppea Verdija pod dirigentskim vodstvom Elija Boncompagnija,  u režiji Dereka Gimpela i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, “Orlando” Georga Friedricha Händela pod dirigentskim vodstvom Davida Batesa, u režiji Jánosa Szikore i produkciji 68. Dubrovačkih ljetnih igara te “Otello” Giuseppea Verdija pod dirigentskim vodstvom Villea Matvejeffa, u režiji Marina Blaževića i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca, Rijeka.

Za najbolje dirigentsko ili redateljsko ostvarenje nominirani su Krešimir Dolenčić za režiju opere “Seviljski brijač” Gioachina Rossinija pod  dirigentskim vodstvom Ive Lipanovića i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu za 63. Splitsko ljeto, Filip Pavišić za dirigiranje opere “Tosca” Giacoma Puccinija u režiji Ozrena Prohića i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku i Ozren Prohić za režiju opere “Turandot” Giacoma Puccinija pod dirigentskim  vodstvom Lorisa Voltolinija i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu za 62. Splitsko ljeto.

Za najbolja žensku ulogu u operi nominirane su  Diana Haller za ulogu Rosine u operi “Seviljski brijač”, Lana Kos za ulogu Elvire u operi “Ernani” i Ivana Lazar za ulogu Angelice u operi  “Orlando”, a mušku ulogu Domagoj Dorotić za ulogu Porina u operi “Porin”, Ljubomir Puškarić za ulogu Markiza Rodriga od Pose u operi “Don Carlo” i Giorgio Surian za ulogu Iaga u operi “Otello”

“Derviš i smrt”, “Glembajevi” i “Labuđe jezero” nominirani za najbolji balet

Za najbolju baletnu predstavu u cjelini nominirani su “Derviš i smrt“ na glazbu Gorana Bojčevskog u koreografiji i režiji Igora Kirova i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu, “Gospoda Glembajevi“ prema Miroslavu Krleži na odabranu glazbu Ludwiga van  Beethovena i Sergeja Rahmanjinova u koreografiji i režiji Lea Mujića i produkciji  Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu te “Labuđe jezero“ na glazbu Petra Iljiča Čajkovskog u koreografiji i režiji Vladimira Malakhova i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

Za najbolje koreografsko ili dirigentsko ostvarenje nominirani su Maša Kolar za koreografiju i režiju baleta „Bolero“ na glazbu Maurice Ravela i elektroakustičku obradu glazbe Višeslava Laboša u produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, Leo Mujić za koreografiju i režiju baleta „Gospoda Glembajevi“ na odabranu glazbu Ludwiga van Beethovena i Sergeja Rahmanjinova u produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu i Staša Zurovac za koreografiju i režiju baleta „Labuđe jezero“ na glazbu Petra  Iljiča Čajkovskog u produkciji Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci.

Perica Martinović, predsjednica Hrvatskog društva dramskih umjetnika, zahvalila je na “iznimnom radu” članovima žirija koji su pogledali više od šezdeset predstava. “Ove su nagrade najveća svečanost hrvatskog glumišta, to je hrvatski Oscar”, istaknula je.
Dodjela jubilarne, 25. Nagrade hrvatskog glumišta održat će se 24. studenog  u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, uz izravan televizijski prijenos na Hrvatskoj radioteleviziji.

Nagrade se dodjeljuju na datum kada je, 1860. godine održana prva predstava na hrvatskome jeziku, kada se protunjemački nastrojena mladež isprovocirana netom završenim Bachovim apsolutizmom dogovorila da će kupiti sve karte za izvedbu drame “Peter von Szápár” u Narodnom kazalištu na Markovom trgu i upriličiti prosvjed, kao još jedan u nizu prekida predstava na njemačkom jeziku, koje su sve češće igrane pred gotovo praznim gledalištem.

Nakon što se podigao zastor za početak predstave studenti prava i gimnazijalci krenuli su zviždati i protestirati protiv njemačkog jezika te bacati pokvarena jaja i trulo voće na pozornicu – izvedba je morala biti prekinuta, a glumac Vilim Lesić je stao pred gledatelje i izjavio da će se od tog dana na zagrebačkoj pozornici glumiti samo na hrvatskom jeziku.


Podijeli
  • 1
  •  
  •  
  •  
  •  
    1
    Share