GLAZBENO LITERARNI PROGRAM POVODOM DANA HRVATSKE GLAGOLJICE I GLAGOLJAŠTVA…Hrvati su već u 15. stoljeću bili izrazito društveno, gospodarski i kulturno razvijen narod!…

Ova hrvatska inkunabula tiskana je 28 godina nakon Gutenbergove Biblije i važan je dokaz toga da su Hrvati već u 15. stoljeću bili izrazito društveno, gospodarski i kulturno razvijen narod...

foto-braniteljskiportal
Podijeli

GLAZBENO LITERARNI PROGRAM POVODOM DANA HRVATSKE GLAGOLJICE I GLAGOLJAŠTVA

Povodom obilježavanja Dana hrvatske glagoljice i glagoljaštva 22. veljače organiziran je prigodni glazbeno – literarni program u kojem su nastupili Mješoviti katedralni zbor sv. Jakova, pjevački odjel Glazbene škole “Ivana Lukačića”, te Ante Nadomir Tadić – Šutra, književnik i skladatelj. Program se održao u Kući umjetnosti “Arsen”. Na obilježavanju je bio nazočan šibenski biskup Tomislav Rogić…

U uvodnom dijelu programa prikazan je video “BUKYraj za glagoljicu” tima  Ekonomske škole Šibenik, izrađen pod mentorstvom dr.sc. Ljiljane Zmijanović, a predstavljen na 3. Milenijskom međunarodnom natjecanju iz kreativne industrije. U videu pjevaju učenici Lucija Zmijanović, Stipan Režić i Tereza Trcin, a snimljen je u prvom baština hotelu Palace i baština hotelu Armerun u Šibeniku.

Dostupno na https://www.youtube.com/watch?v=ZW-GicWu1gc

Nakon projekcije, u literarnom dijelu programa koji su vodile učenice Gimnazije Antuna Vrančića  Lucija Kulić, Antonija Karađole i Katarina Milković nastupio je Ante Nadomir Tadić – Šutra izvodeći recitativ “Šibenska molitva”, najstariji poznati hrvatski latinički lirski tekst. Mješoviti katedralni zbor sv. Jakova Šibenik izveo je “Šibensku molitvu” koju je skladao Lovre Županović.

U glazbenom dijelu programa u klasi prof. Ane Grubić Miškić nastupili su učenici Pjevačkog odjela Glazbene škole “Ivana Lukačića” Lucija Zmijanović, Janja Aja Avdagić, Tara Šolić i Stipan Režić, uz glasovirsku pratnju profesorica Kristine Pešić i Jelene Barbače. Program priređen povodom Dana hrvatske glagoljice i glagoljaštva Udruga prosvjetnih djelatnika “Biskup Srećko Badurina”, organizirala je u suradnji s Glazbenom školom “Ivana Lukačića”, Tvrđavom kulture Šibenik, Šibenskom biskupijom, Mješovitim katedralnim zborom sv. Jakova i Ekonomskom školom Šibenik, a uredile su ga prof. Ana Grubić Miškić, dr. sc. Ljiljana Zmijanović i prof. Jelena Mikulandra.

Priređenim programom se ukazuje na važnost promicanja vrednote i ljepote hrvatskog glagoljičnoga pisma, te omogućuje glagoljici da jedan dan u godini bude upravo njezin spomendan.

 Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva

Hrvatska glagoljica povijesno je hrvatsko pismo, prepoznatljivo obilježje hrvatske pismenosti i kulture, te važan simbol hrvatskog i nacionalnog identiteta i višestoljetne uljudbe, na temelju kojega smo i danas prepoznatljivi u Europi i svijetu. Dana 22. veljače slavimo Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva; Hrvatski je sabor 2019. godine donio odluku o proglašenju toga spomendana. Proglašenje je inicirao Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, koji je 22. veljače odabrao kao spomen na dan kada je 1483. godine tiskana prva knjiga na hrvatskome jeziku „Misal po zakonu rimskoga dvora“, prvi misal u Europi koji nije tiskan latinicom i latinskim jezikom. Ova hrvatska inkunabula tiskana je 28 godina nakon Gutenbergove Biblije i važan je dokaz toga da su Hrvati već u 15. stoljeću bili izrazito društveno, gospodarski i kulturno razvijen narod. Hrvatska glagoljica, uglatog tipa, poseban je tip glagoljice koja se razvijala od 13. stoljeća na području Hrvatske, odnosno hrvatskom govornom području i upravo se zato smatra hrvatskom. Osim što je glagoljicom tiskana prva hrvatska knjiga i naš najpoznatiji kameni spomenik Bašćanska ploča, to je pismo predstavljeno i na Drugom vatikanskom saboru nakon kojeg su se mise počele služiti i na narodnim jezicima.

Uredio /M.M. Viribus unitis

Braniteljski portal


Podijeli