GDJE JE NESTALO SIVO DALMATINSKO GOVEDO? Zašto nije upisano na listu Ugroženih izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja?

Iako je bilo pokušaja i projekata od stručne javnosti, manje od uzgajivača „sivo dalmatinsko govedo“ nije upisano na listu Ugroženih izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja (IZP)...

Podijeli
  •  
  •  
  •  
  •  

Iako je bilo pokušaja i projekata od stručne javnosti, manje od uzgajivača „sivo dalmatinsko govedo“ nije upisano na listu Ugroženih izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja (IZP)…

Sivo govedo u Dalmaciji nastalo je križanjem buše i drugih tipova, slabije produktivnih goveda s Tirolskim sivim govedom.

Upotreba oberintalske pasmine započela je 1898. godine uvozom nekoliko bikova i junica na područje Knina i Sinja.

Od tog perioda do danas proizvedeni su prijelazni genotipovi kao rezultat interakcijskih efekata križanih pasmina odnosno sojeva i okolišnih, prvenstveno hranidbenih uvjeta.

Sivo govedo je pasmina tipično dvojnih proizvodnih osobina – mlijeko i meso. Siva krava jedna je od najučinkovitijih mliječnih životinja, s obzirom na količinu proizvodnje “korisnih sastojaka” mlijeka u odnosu na tjelesnu masu krave i konzumiranu krmu (P. Caput, 2008).

Nakon Domovinskog rata uzgoj u tipu sivog goveda je gotovo prestao. Danas se takva goveda u JRDŽ vode kao križanci za proizvodnju mesa i mlijeka, tako da nitko ne zna koliko stvarno imamo plotkinja u tipu sivog goveda na području Dalmacije.

Još je žalosnije da se danas gotovo isključivo uzgoj u tipu sivog goveda bazira na sustavu krava-tele, odnosno proizvodnji mesa. Takav uzgoj goveda se bazira na paši i suhoj voluminoznoj krmi (sijenu) uz minimalni dodatak koncentriranih krmiva u zimskom periodu.

Mali broj uzgajivača proizvodi i mlijeko, iako znamo da goveda imaju dobar mliječni potencijal. Ovisno o hranidbenim uvjetima, krava proizvode oko 2.500 – 3.000 kg mlijeka.

Sivo govedo je dugovječna, izdržljiva životinja prilagođena krškom podneblju, dobre plodnosti i što je najvažnije zaživjela je s ljudima i krajobrazom, te je dio povijesti i kulture Dalmacije.

Također ovo govedo ima važno mjesno u očuvanju biološke raznolikosti, te je važno za očuvanje postojećih travnjačkih staništa krških polja Dalmacije (Dalmatinske zagore).

Kad bi došlo do zaštite izvornosti i standardizacije pasmine od iste se može napraviti vrhunski „brand”, za goveđe meso i u proizvodnji autohtonih sireva. Takav proizvod može dobiti oznaku zemljopisnog porijekla i izvornosti. Ovaj članak može biti prilika za uzgajivače i stručnu javnost da se ponovno pokrene inicijativa o zaštiti „Sivog dalmatinskog goveda“ i da se isto uvrsti na popis zaštićenih i izvornih pasmina domaćih životinja, napisao je.

Ivica Kosor, dipl. ing. agr.


Podijeli
  •  
  •  
  •  
  •  

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

dvanaest − deset =