FOTO Žrtve poslijeratnog razdoblja Drugog svjetskog rata! U Laduču kod Zaprešića pokopane 133 žrtve križnog puta koje su mučki ubili partizani

FOTO-F-R- -Braniteljski portal
Podijeli

U utorak, 24. svibnja, na groblju u Laduču (općina Brdovec pored Zaprešića, nedaleko državne granice između Hrvatske i Slovenije), uz kapelu sv. Leonarda, održan je ukop 133 nevine žrtve križnoga puta, ubijene u partizanskom zločinu nakon Drugog svjetskog rata, 1945. godine. Žrtve su prije dvije godine ekshumirane iz masovne grobnice u blizini Prudnica (općina Brdovec, Zagrebačka županija, desetak kilometara zapadno od Zagreba)…

„Zbog težine i opsega takvih nepravdi i zločina, posljedice vladavine nedemokratskih režima osjećaju se i danas. S prošlosti se možemo suočiti samo otkrivanjem istine i osudom onih koji su kršili temeljna ljudska prava“, rekao je ministar Medved
Na mjesnom groblju u Laduču 24. svibnja 2022. pokopani su posmrtni ostaci 133 poslijeratnog razdoblja Drugog svjetskog rata, ekshumirane na lokaciji Prudnice koje su pripadnici 21. srpske divizije Jugoslavenske armije najvjerojatnije 13. svibnja 1945. svezali žicom, likvidirali te polili živim vapnom…

Pokopu je nazočio potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved s državnim tajnikom Darkom Nekićem i ravnateljicom Uprave za zatočene i nestale Ivonom Paltrinieri, načelnik općine Brdovec Alen Prelec, članovi obitelji žrtva, hrvatski branitelji, predstavnici udruga i mnogi drugi koji su se okupili povodom posljednjeg ispraćaja i dostojnog pokopa žrtava.

FOTO-F.R.-Braniteljski portal

„Na ovom mjestu odajemo počast i otimamo zaboravu nevine žrtve, izražavamo suosjećanje obiteljima čije najbliže danas ukapamo u ovu spomen-grobnicu, kao i obiteljima koje do danas nisu pronašle mir i dostojno sahranile svoje najmilije. Kao društvo ovom pitanju pristupamo sustavno, institucionalno, koordinirano, pravno i transparentno kako bi se utvrdila istina“, rekao je tom prigodom ministar Medved te je naglasio de tek istina može dovesti do prave pomirbe u društvu i da je njena uloga neizmjerno važna u odgoju mladih naraštaja.

Bili su potrebni sati i dani rada, kako bi se ekshumirale te antropološki obradili posmrtni ostaci ovih žrtava, za koje je utvrđeno da su svi muškarci. Prema antropološkim karakteristikama radi se o muškim osobama od kojih su 4 u dobi od 16 do 20 godina, 43 u dobi od 20 do 30 godina, 65 u dobi od 30 do 45 godina te 21 u dobi od 45 do 60 godina, sveukupno posmrtnih ostataka 133 osobe. Na 69 lubanja su vidljivi tragovi strijelnih ozljeda glave a ruke su bile vezane žicom iza leđa te je žica bila omotana i oko samih tijela.

„Zbog težine i opsega takvih nepravdi i zločina, posljedice vladavine nedemokratskih režima osjećaju se i danas. S prošlosti se možemo suočiti samo otkrivanjem istine i osudom onih koji su kršili temeljna ljudska prava“, poručio je Medved, kazavši kako kosti 133 stradale osobe danas, nakon 77 dugih godina, napokon nalaze svoj mir i pravo na grob, no još je mnogo žrtava stradalih u bezumlju totalitarnih i autoritarnih režima koje ni do danas nisu pronađene.

„Obitelji još nepronađenih žrtava, u svojoj tihoj tuzi, traže naše daljnje zalaganje i suradnju kako bi i oni mogli zapaliti svijeću na grobu svojih voljenih. Zato nastavljamo s probnim iskapanjima na svim mjestima za koje imamo saznanja a koji u svojoj tišini skrivaju mnoge ugašene živote,“ naglasio je Medved i dodao: „Zbog njih i njihovih obitelji, naša je moralna obveza i dalje nastaviti potragu za neotkrivenim grobištima i nestalim osobama“.

Poručio je također da je na nama, kao i na budućim naraštajima, da neumorno tragamo za žrtvama, promišljamo povijest i čuvamo vrijednosti slobode, samostalnosti i suvereniteta koje su nam hrvatski branitelji svojom žrtvom u Domovinskom ratu omogućili, zaključivši kako je žrtva i ljubav hrvatskih branitelja prema domovini najčvršći temelj slobodne i neovisne Hrvatske.

„I ovom prigodom još jednom zahvaljujem svima vama koji ste dali svoj doprinos da obitelji ovih žrtava koje danas komemoriramo i pokapamo napokon imaju mjesto na kojem će moći zapaliti svijeću i pomoliti se za duše svojih pokojnika, znajući pritom gdje počivaju njihovi posmrtni ostaci,“ rekao je ministar Medved.

FOTO-F.R.- Braniteljski portal

Iako ukop ovoliko velikog broja žrtava poslijeratnih komunističkih egzekucija gotovo uopće nije bio najavljen u medijima, danas se u Laduču ipak okupilo mnogo ljudi.

Na pokopu žrtava misu zadušnicu predvodio je prečasni Marko Kovač, kancelar Nadbiskupskog duhovnog stola uz koncelebraciju župnika Danijela Hačka i ostalih svećenika.

Broj od 133 žrtve koje su danas dobile svoje posljednje počivalište, nažalost, samo je malen dio ukupnog broja poslijeratnih žrtava s brdovečkog područja, od kojih većina još uvijek leži u neistraženim masovnim grobnicama. U općini Brdovec postoji još oko 10 lokacija koje tek trebaju biti istražene.

Još niz neistraženih masovnih grobnica u blizini

U obraćanju na početku mise, župnik Hačko citirao je dijelove župne spomenice u kojoj je vlč. Mirko Cigrovski, upravitelj župe Brdovec u vremenu nakon brutalnih poslijeratnih egzekucija, naveo cijeli niz lokacija pokolja i masovnih grobnica na tom području.

“Prema antropološkim karakteristikama, radi se o žrtvama muškog spola, od kojih su 4 u dobi od 16 do 20 godina, 43 u dobi od 20 do 30 godina, 65 u dobi od 30 do 45 godina i 21 u dobi od 45 do 60 godina. Na 69 lubanja vidljivi su tragovi strijelnih ozljeda glave. Ruke su bile vezane žicom iza leđa, a žica je bila omotana i oko samih tijela.

“Spominju očevici da je pšenica bila neposredno pred klasanje – polovica svibnja 1945. (…) Mjesta u koja su trpali ubijene bila su na potezu između sela Javorje, Prudnice, Ključ, Drenje, Šenkovec – prema Savi i Sutli gdje su se našle prikladne udubine u zemlji (…). Iza Javorja, graba oko 20 m dugačka i 3 m široka (…), iza Prudnica prema Lovačkom domu, dugačka oko 200 m (…). Nekih manjih grobnica ima i kojekuda po župi – kod stanice Sutla 6 civila, navodno iz Velike Gorice, tamo ubijenih i pokopanih. U Brdovcu na jednom mjestu ispod šume Janekovićevo. Zakapanja tih ubijenih (…) vršili su mještani pozvani od mjesnih odbora, to su bile radne akcije. (…) Svjedoka tih činjenica ima mnogo. O svemu sam tome slušao već 1946. kad sam stupio na službu župnika u Brdovcu.” – citirao je župnik Hačko tadašnjeg upravitelja župe Cigrovskog.

Foto-F.R. Braniteljski portal

T.H.

 


Podijeli