FOTO-VIDEO; VOJNO REDARSTVENA OPERACIJA „JUŽNI POTEZ“ 8. – 11. LISTOPADA 1995.

Podijeli

foto-facebook-7GBR

Mjesec listopad 1995. godine obilježila je posljednja operacija Hrvatske vojske i Hrvatskog vijeća obrane tijekom pobjedonosnog niza operacija nakon kojih je u potpunosti izmijenjena strateška situacija na prostorima Hrvatske i BiH. Operacija Južni potez uslijedila je nakon opeacije Maestral, prve značajnije operacije združenih snaga HV-a, HVO-a i Armije BiH u zapadnoj BiH, u kojoj su zauzeti veći prostori zapadne Bosne, točnije područje široko 100 i duboko 25 kilometara, uključujući gradove Drvar, Šipovo, Jajce, Bosanski Petrovac, Bosanska Krupa i Ključ. Između HV-a i glavnog srpskog uporišta Banja Luke ostao je još samo Mrkonjić Grad.

Mjesec dana nakon navedene operacije Maestral, krenula je još jedna ofenziva HV-a i HVO-a. Bila je to operacija Južni potez koja je imala za cilj odbaciti srpske snage iz područja Mrkonjić Grada, Podrašničkog Polja i HE Bočac te staviti pod nadzor putove koji vode prema Banja Luci (Čađavica – Mrkonjić-Grad – Banja Luka). Operacija Južni potez trajala je od 8. do 15. listopada 1995. Hrvatski stožer vodili su generali Ante Gotovina, Rahim Ademi i Ljubo Česić-Rojs, dok zapovjednici na terenu bili Damir Krstičević, Ivan Korade, Miljenko Filipović, Zlatan Mijo Jelić, Željko Glasnović i drugi.

Drugog dana akcije hrvatske su snage oslobodile Mrkonjić Grad te izbile na planinu Manjaču. Tijekom tih borbi poginuo je brigadir Andrija Matijaš Pauk, načelnik stožera brigade i legendarni zapovjednik tenkista 4. gardijske brigade. Istovremeno, Armija BiH napreduje dolinom rijeke Sane prema Sanskom Mostu, koj je osvojen 11. listopada, i dolazi nadomak Prijedoru. Dio akcije u odgovornosti bošnjačkih snaga zvao se Sana ’95.

Operacijom Južni potez, Banja Luka se našla u dometu hrvatskog topništva. Hrvatske snage došle su na 23 km od grada, a bilo je jasno da bi padom Banja Luke, pala i cijela Republika Srpska. Međutim, međunarodna zajednica, koja je bila sklona da Banja Luka ostane u srpskim rukama, strogo je i hitno obustavila daljne napredovanje hrvatskih snaga te započela snažni pritisak na predsjednika Tuđmana. Argumentiralo se da bi se padom glavnog srpskog uporišta u BiH pokrenula nova izbjeglička kriza, koja bi mogla prisiliti vojsku tadašnje SR Jugoslavije da se izravno uključi u rat te bi propao plan Richarda Holbrooka o podjeli BiH na principu 51 % Federaciji, 49 % RS.

Tako je politička odluka međunarodne zajednice spriječila potpuni vojni poraz Srba, zbog kojeg bi danas slika BiH bila znatno drugačija.

foto-wikipedia

Izvor,

  1. Jakša Raguž, Operacija “Burin” – planovi Hrvatske vojske za zauzimanje istočne Hercegovine 1995. godine, Hrvatski institut za povijest, Zagreb

Radi utvrđivanja dostignutih vojno-strateških ciljeva i stvaranja dodatnog pritiska na političko i vojno vodstvo srpskih snaga u Banja Luci, te kako bi njihovi predstavnici pristupili pregovorima o mirnom rješavanju sukoba u BiH, priprema se VRO „Južni potez“ koja je trajala od 8. do 11. listopada 1995. godine.

foto-facebook-7GBR

Snage 7. gardijske brigade „Puma“ već se 6. listopada prema dobivenoj zapovijedi izmještaju u područje Šipova te s drugim snagama od 9. listopada djeluju na glavnom pravcu napada. Nailaze na žilav i jak otpor neprijatelja iz smjera sela Liskovica, Bjelajci i Šehovci. Prva crta neprijatelja ipak je probijena, no susjedna 3. gardijska brigada HVO-a ne uspijeva probiti crtu i nažalost ima velike gubitke, stoga je zapovjednik 7. gardijske brigade „Puma“ Ivan Korade prisiljen u borbu uvesti 3. pješačku bojnu radi zaštite desnog boka uz rijeku Vrbas. Tog dana, 9. listopada 1995. godine, poginula su četvorica pripadnika 7. gardijske brigade „Puma“: Dean Ivančin, Nenad Solina, Stjepan Maljak i Emil Skroza.

Sljedećeg dana, 10. listopada, neprijatelj je prisiljen na uzmak i napuštanje obrambene crte, a postrojbe 7. gardijske brigade „Puma“ zauzele su hidroelektranu Jajce- 3, gdje je organizirana obrana na pozicijama Mala Manjača – selo Bočac. Tog je dana u borbi poginuo Rene Karan.

Posljednjeg dana operacije „Južni potez“, 11. listopada u borbama su nažalost poginuli Ivan Vađunec, Milan Gajević i Darko Filipović. Pritom su dostignuti zadani ciljevi, te je crta obrane predana snagama 2. gardijske brigade Hrvatskog vijeća obrane.

To je ujedno bila i zadnja ratna operacija u Domovinskom ratu. Zahvaljujući zauzimanju hidroelektrane Bočac, a i nanešenim teritorijalnim gubicima, srbi su bili prisiljeni sjesti za pregovarački stol, što je na kraju dovelo do potpisivanja Daytonskog sporazuma i kraja rata u BiH.

S posebnim pijetetom prisjećamo se svih hrvatskih branitelja poginulih u VRO „Južni potez“ koji su svoje živote položili na oltar Domovine.

Neka im je vječna slava i hvala.


Podijeli