Podijeli

Nestašica i onečišćenje vode uslijed klimatskih promjena vodi svijet u novo stanje neravnoteže i nameće pitanja negativnih implikacija za ljudska društva. 17 zemalja, dom jedne četvrtine svjetskog stanovništva, već sada suočeno je s ekstremno visokim rizikom nedostatka vode. U novim se klimatskim upozorenjima znanstvene zajednice iz rujna naglasak stavlja na oceane i led…

 Uz sve pozitivne doprinose ljudskog napretka, potencijalni se rizik za ljudska društva temelji na nastavku trenda globalnog zagrijavanja po predviđanjima znanstvene zajednice u budućnosti, a na osnovu kojih se kao posljedica može očekivati onemogućen pristup vodi za preko jedne milijarde ljudi ubuduće. U prilog ovog razumijevanja problema su nove objave rasta temperature od strane NASA-e, čime se samo potvrđuju znanstvena predviđanja.

foto:Goran Šafarek

Nestašica i onečišćenje vode uslijed klimatskih promjena zasigurno vodi svijet u novo stanje neravnoteže i nameće pitanja negativnih implikacija za ljudska društva. Za zemlje pod visokim vodnim stresom je imperativ pronalazak rješenja za osiguravanjem pitke vode za potrebe svojega stanovništvo. Istina, pravo čovjeka na pitku vodu je zajamčeno međunarodnim normama, no, ‘conditio sine qua non’ je očuvana pitka voda.

Prema podacima iz kolovoza Svjetskog instituta za resurse (World Resources Institute WRI) https://www.wri.org/aqueduct kojom je obuhvaćeno 164 zemlje svijeta, primjenom ‘Aqueduct’ metodologije, objavljeno je da čak 17 zemalja, dom jedne četvrtine svjetskog stanovništva je suočen s pojavom koja se u literaturi naziva vodni stres, a odnosi se na analize i procjene rizika nedostatka vode i pogođenosti ekstremnom nestašicom vode.Četrdeset i četiri zemlje, dom jedne trećine svijeta, suočavaju se sa ‘visokim’ nivoom vodnog stresa. Takav uski jaz između ponude i potražnje ostavlja zemlje ranjive na fluktuacije poput suše ili povećanih povlačenja vode.

‘Vodni stres je najveća kriza o kojoj nitko ne govori. Posljedice su vidljive u obliku nesigurnosti hrane, sukoba, migracija i financijske nestabilnosti.’- izjavio je dr. Andrew Sterr, predsjednik i izvršni direktor Svjetskog instituta za resurse. 

Prema podacima Svjetskog instituta za resurse povlačenja vode u globalu su se više nego udvostručila od 1960- ih zbog povećane i rastuće potražnje, i ne pokazuju znakove usporavanja. Nekada nezamislive vodne krize postaju uobičajena pojava. Rezervoari u Chennaiu (India), šestom najvećem indijskom gradu, sada su gotovo suhi. Mnogi gradovi su izloženi i pogođeni ekstremnim nestašicama vode. Prošle godine stanovnici Cape Towna u Južnoj Africi usko su izbjegavali zastoj vode ‘Day Zero’. Klimatske promjene mijenjaju oblačne obrasce i hidrološki ciklus u određenim regijama, čineći kišu  promjenjivijom, a suše izglednijim. U izvješću se procjenjuje pogoršanje stanja ako države ne djeluju na čimbenike koji povećavaju potrebe za vodom, kao što su  rast stanovništva, socioekonomski razvoj i urbanizacija; dok klimatske promjene mogu uzrokovati padavine i potražnju promjenjivijima.

Na vrhu popisa država po ekstremnoj ugroženosti nalaze se Katar, Izrael, Libanon, Iran i Jordan, dok je vodni stres na najnižoj razini u Gvajani, na Islandu, Jamajci, u Liberiji i Surinamu. Dvanaest od 17 zemalja koje su procijenjene s ekstremno visokim vodnim stresom nalaze se na Bliskom Istoku i Sjevernoj Africi (MENA). Regija je vruća i suha, opskrba vodom mala, a rastući zahtjevi gurnuli su zemlje dalje u ekstremni stres. Prema izvješću Svjetske banka za ovu regiju, ona ima najveće očekivane ekonomske gubitke zbog nedostatka vode povezane s klimom, koji se procjenjuje na 6-14% BDP-a do 2050. godine. Ipak, u MENA-i postoje neiskorištene mogućnosti za jačanje vodne sigurnosti. Oko 82% otpadne vode u regiji se ne koristi ponovno. Lideri u tretmanu i ponovnoj uporabi u porastu su: Oman, koji je rangiran na 16. mjestu zemalja po vodnom stresu, tretira 100% sakupljene otpadne vode i ponovo koristi 78%. Oko 84% svih otpadnih voda prikupljenih u zemljama Zaljevskog vijeća za suradnju (Bahrein, Kuvajt, Oman, Katar, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati) tretira se na sigurne razine, ali samo 44% nastavlja se ponovno koristiti.

U tablici je rangirano 164 zemlje svijeta u obuhvatu od procijenjeno ekstremnog rizika do niskog rizika. U odnosu na zemlje u okruženju, susjedna država Bosna i Hercegovina se nalazi na 97. mjestu u skupini srednjeg rizika, slijede s procijenjenim nižim rizikom i manjom ugroženosti Srbija (109) kojoj je visokim rizikom označen jug zemlje. U red manje ugroženih zemalja na mapi Instituta nalaze se Mađarska (113) Slovenija (117), Crna Gora (121), Austrija (134) i Hrvatska (140). Italija je rangirana na 44. mjesto u skupini, te time pripada skupini zemalja visokog rizika.

Kao posebni rizik izdvaja se Indija. Ona ima tri puta više stanovništva od ostalih 17 zemalja s izuzetno visokim vodnim stresom i nalazi se na 13. mjestu po ukupnom vodnom stresu. Indijski vodni izazovi prelaze trenutne događaje u Chennaiu. Prošle godine, Nacionalna institucija za transformativna djelovanja Indije (NITI Aayog), vladina istraživačka agencija, objavila je da ta zemlja ‘pati od najgore vodne krize u svojoj povijesti, a milijuni života i sredstava za život su ugroženi. Novi podaci Aqueducta po prvi puta uključuju površinske i podzemne vode. Pored rijeka, jezera i potoka, indijski resursi podzemne vode su znatno prekoračeni, uglavnom za pružanje vode za navodnjavanje. Tablice podzemne vode u nekim sjevernim vodonosnicima smanjivale su se brzinom većom od 8 centimetara godišnje od 1990. do 2019. godine.

Vodni stres samo je jedna dimenzija sigurnosti vode. Kao i svaki rizik, i njegovi izgledi ovise o upravljanju. Čak su i zemlje s relativno visokim vodnim stresom učinkovito osigurale opskrbu vodom pravilnim upravljanjem. Saudijska Arabija, koja se nalazi na 8. mjestu vodnog stresa, cijeni vodu kako bi potaknula očuvanje. Njihov novi program ‘Qatrah’ (‘kapljica’ na arapskom jeziku) postavlja ciljeve očuvanja vode i ima za cilj smanjiti potrošnju vode za 43% u sljedećem desetljeću. Namibija, jedna od najsušnijih zemalja na svijetu, posljednjih 50 godina pretvara komunalnu vodu u pitku vodu. U Australiji je gotovo prepolovljena potrošnja vode u domaćinstvu u doba milenijske suše, a  kako bi spriječili svoj vlastiti ‘ Day Zero’. Državna shema za trgovanje vodom u Australiji, najveća na svijetu, omogućuje pametnu raspodjelu vode među korisnicima zbog različitih opskrba.

 

Uz nestašicu vode, onečišćenje vodenih tokova, s naglaskom na mikro – plastiku, potvrđuje potrebu hitnosti djelovanja u svrhu smanjenja negativnih utjecaja zagađenja na ekosustave.  Na temelju podataka iz analize provedene na australskom Sveučilištu u Newcastleu navodi se da je voda najveći izvor plastike koja se unosi u tijelo, pri čemu su vidljive ogromne regionalne razlike, s dvostruko više plastičnih čestica u vodi SAD-a i Indije nego Europe i Indonezije.

Podaci su jasni, vodni stres i onečišćenje imaju nesumnjivo zabrinjavajući trend, ipak, preuzimanjem aktivnosti i ulaganjem u bolje upravljanje moguće je riješiti pitanja vode za dobro ljudi, gospodarstva i planete. Iz Svjetskog instituta za resurse navode da vodni stres predstavlja ozbiljnu prijetnju po ljudske živote, sredstva za život i stabilnost poslovanja. U smjernicama obrazlažu se tri načina za njegovo smanjenje – povećanje efikasnosti poljoprivrede, ulaganje u sivu i zelenu infrastrukturu i ponovno korištenje i reciklaža otpadne vode.

Autor / Dr.sc. Ljiljana Zmijanović


Podijeli

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

7 − 5 =