Podijeli

Ove godine 17.kolovoza,tradicionalno i svečano je obilježen DAN BRANITELJA KIJEVA.,dan kada su se svi stanovnici Kijeva organizirali i oružano  suprostavili velikosrpskoj agresiji, na Republiku Hrvatsku…

Pod nazivom:  DAN BRANITELJA KIJEVA,  BILI SMO PRVI KAD JE TREBALO. DA SE NE ZABORAVI.

Obilježavanje je organizirala je Koordinacija braniteljskih udruga Kijeva.

Obilježavanje je upriličeno u nazočnosti obitelji poginulih i nestalih branitelja, zatočenika srpskih koncentracijskih logora, izaslanika svih državnih institucija, lokalnih vlasati i braniteljskih udruga, i oko 200 branitelja.

Vijence ispred spomen obilježja STRIJELJANI KIJEVSKI KRIST su položili: izaslanik Predsjednice Republike Hrvatske pukovnik u miru gosp. Ivan Krupec, izaslanik predsjednika Sabora RH zamjenik župana Šibensko – kninske županije gosp. Nikola Blažević, izaslanik Predsjednika Vlade RH i predstavnik Ministarstva hrvatskih branitelja Državni tajnik u MHB, brigadir u miru gosp. Ivan Vukić, izaslanik Potpredsjednika vlade RH i Ministra obrane RH i načelnika Glavnog stožera OSRH brigadir Željko Nakić. Predstavnici branitelja Martin Čičin Šain, Ivica Romac, Božo Teskera i načelnica Općine Kijevo Lidija Slavić. Molitvu Odriješenja za poginule branitelje i civile i Sv. Misu za Domovinu i poginule branitelje predvodio je Župnik Kijeva fra Jakov Dževrnja Viro. Prije SV. Mise pročitana su imena 25 kijjevskih branitelja i civilnih stradalnika iz Kijeva.

Progaram je nastavljen ispred župne Kuće uz prigodne govore neposrednih sudionika događaja i izaslanika, a pročitan je i povjesni prikaz Kijeva i razlozi zašto je upravo 17. Kolovoz izabran kao Dan branitelja Kijeva.

Kijevo kao žrtva ratova koji su se vodili u XX st., pogotovo se to odnosi na Drugi svjetski rat i Domovinski rat. Kijevo je u drugom svjetskom ratu opredjeljujući se za borbu za Hrvatsku državu na strani NDH, platilo strašnu cijenu, preko 12% stanovnika je ubijeno u ratu i poraću, preko 30% stanovništva je raseljeno, selo je u potpunosti uništeno, sva ljetina uništena, stočni fond opljačkan. Svi ovi zločini učinjeni su pod crvenom zvijezdom petokrakom i kokardom i za te zločine nitko nije odgovarao do dan danas. Kijevljani su za vrijeme komunizma sustavno raseljavani a za vrijeme komunizma i politički proganjani. Demokratske promjene i stvaranjem nove Hrvatske Države kijevljani su se opet našli na braniku Domovine i staju na stranu Dr. Franje Tuđmana i HDZ-a.

Stanovnici Kijeva prvi su napadnuti od strane četnika.

17. Kolovoza 1990 Kijevo je okruženo barikiadama i u selu se organizira otpor sa 19 lovačkih pušaka i 500kg privrednog ekspoziva koji se zatekao u Kijevu radi izgradnje vodovoda. Prema Kijevu su upućena i tri helikoptera MUP-a RH  koje su zrakoplovi tzv. JNA vratili u Zagreb.

Prvo oružje od vlasti RH dobijeno je 18 i 19 kolovoza, a prvi oružani incident dogodio se prilikom skidanja barikade u mjestu Civljane. Bio je to početak rata za Hrvatsku.

Bili smo prvi kad je trebalo. Upravo iz tog razloga ovaj je datum odabran kao Dan branitelja Kijeva, da se ne zaborave mještani Kijeva koji su se ponudili u obranu Domovine u Kijevu, ali i diljem Domovine na svim bojišnicama i u raznim postrojbama MUP-a i HV-a.

Zahvala je to i mladićima koji su branili Kijevo iz raznih dijelova Hrvatske.

Kijevo je doživilo istu sudbinu kao i za vrijeme Drugog svjetskog rata. Poginulo je 25 kijevljana branitelja i civilnih stradalnika diljem Hrvatske, selo je u potpunosti uništeno preko 560 kuća, svi sakralni i društveno kulturni objekti. Sva zvjerstva i barbarstva počinjena su pod crvenom zvijezdom petokrakom i kokardom i za ove zločine do danas nitko nije odgovarao. Stravični podatci govore i oni su neumoljivi. Kijevo je 1936.g brojilo 3600 stanovnika, danas Kijevo broji 360 žitelja. Za Kijevo i kijevljane postoje dva pojma, jedan je obrana Domovine (branitelji i drugi je iseljavanje (iseljeništvo).  Stoga je normalan slijed da se isti dan u Kijevu zajednički obilježi Dan branitelja Kijeva i Iseljenički dan kijevljana, sve pod sloganom:

BILI SMO PRVI KAD JE TREBALO. DA SE NE ZABORAVI

Koordinacija braniteljskih udruga Kijeva

M.M.


Podijeli

1 KOMENTAR

  1. Kakva je prethodna država bila i kakva se politika vodila, dovoljno je istaći da je u bivšoj Općini Knin bilo preko 13 000 proizvodnih radnih mjesta! Pitanje koliko je Kijevljana radilo na tim mistima i koliko ih je za lojalnost vlasti moralo prodati vlastiti karakter! Znam da su mnogi Kijevljani morali raditi u inozemstvu, jer nisu bili baš željena roba u Kninu! Koliko je to bilo pravedno i pošteno! Je li bivša Juga stvarno bila država i slobodomislećeg Hrvatstva!

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

19 + 8 =