Podijeli

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić u četvrtak 7. svibnja u podne nakon molitve Kraljice neba blagoslovio je dva križa koja će privremeno biti postavljena na oba zvonika katedrale teško oštećene krajem ožujka u potresu koji je pogodio Zagreb…

Na početku molitve zagrebački nadbiskup je poručio: “Pred nama su križevi koje kanimo podići na sadašnje vrhove zvonika kao glasnike novoga hoda u obnovi naše katedrale. U budućnosti želimo podignuti križeve koji su vlastiti ovoj građevini, ovome domu naše Crkve zagrebačke, te iznimnom znamenu grada Zagreba i domovine Hrvatske.”
“Do toga će vremena ovi križevi biti zamjena koja će nas još snažnije upućivati na istinu o zemaljskoj privremenosti i prolaznosti te uzdizati našu dušu Bogu”, naglasio je kardinal Bozanić i uz ostalo podsjetio da su na tom istom mjestu prije točno tri tjedna molili za uspješno skidanje oštećenog zvonika s katedrale što je i obavljeno uspješno dan kasnije 17. travnja. Zahvalio je svima koji rade na obnovi katedrale.

 

“Do sada su samo satovi otkucavali vrijeme, a danas će zazvoniti i zvono.”

Oštećeni bi tornjevi Zagrebačke katedrale, ukoliko to dopusti vrijeme, već danas trebali dobiti zamjenske križeve. “Oni nemaju samo vizualnu već i građevinsku funkciju jer će dodatno učvrstiti tornjeve”, rekao je uoči blagoslova križeva predsjednik Odbora za obnovu katedrale mons. Ivan Hren.

Upravo zbog zahtjevnosti ovog zadatka, prije podizanja na zvonike križevi će biti blagoslovljeni, kazao je monsinjor Hren. Isto tako, dodao je, danas će po prvi puta nakon potresa zazvoniti jedno zvono i to ono peto. Naime, kad to zvono radi, oštećeni dijelovi tornja najmanje reagiraju, pojasnio je. Posebnu radost mons. Hrenu je, kako je rekao, pružila i činjenica da je to zvono posvećeno sisačkom biskupu svetom Kvirinu čiju je gradnju on vodio dok je bio župnik te sisačke župe. “Do sada su samo satovi otkucavali vrijeme, a danas će zazvoniti i zvono.”

Uoči blagoslova privremenih križeva za dva zvonika zagrebačke katedrale

“Križevi osim vjerske imaju i praktičnu ulogu jer između ostalog služe kao gromobrani, te dodatno učvršćuju tornjeve”, pojasnio je glavni projektant obnove katedrale arhitekt Damir Foretić. Kape koje se nalaze na križevima će učvrstiti gornji dio kamena, a cijeli križ će biti i gromobran, rekao je Foretić i pojasnio kako je sama konstrukcija križa s kapom teška 780 kilograma. “Naime, radi se o čeliku koji je obojan lakom u zlatnu boju. Visina križa iznad kape je šest metara, a raspon „ruku” je 2 metra i 40 centimetara. Da bi križevi bili u vertikali, na licu mjesta će biti i dvojica geodeta koji će pomagati u vertikalizaciji križeva”, kazao je Foretić.

“Križevi su izrađeni tako da budu otporni na vjetar i potres. Pripreme za dizanje križeva su u tijeku, a prvo treba na tornjeve staviti olovne ploče koje će izravnati površinu kako bi na njoj mogao stabilno stajati križ. Na dnu križeva će biti kuka na koju će čeličnim užetom biti obješena i napeta, kugla težine 1800 kila kako bi dodatno vertikalno učvrstile križeve. Trenutna visina tornjeva je 92 metra od ulaza u katedralu. Hoće li križevi biti postavljeni danas, ovisi o vremenu, odnosno o vjetru koji uvelike otežava poslove na velikoj visini”, dodao je arhitekt Foretić.

Uoči blagoslova privremenih križeva za dva zvonika zagrebačke katedrale

U apsidi katedrale ostaci nadgrobne ploče biskupa Luke Baratina

Na kraju se novinarima obratio i arheolog, te muzejski savjetnik muzeja Grada Zagreba Boris Mašić. Pojasnio je kako je arheološki tim uslijed saniranja posljedica potresa, u apsidi katedrale, u samom svetištu, pronašao ostatke nadgrobne ploče biskupa Luke Baratina koji je biskupiju vodio od 1500. do 1510. godine. “Povjesničari umjetnosti tvrde kako je ta ploča najbolji primjer skulpturalne renesanse u kontinentalnoj Hrvatskoj. Isto tako, dodaje Mašić, dio te ploče je 1907. godine arheolog Brunswick dobio od Kaptola, te se ona danas čuva u povijesnom muzeju. Taj dio ploče prikazuje biskupovu glavu, a ovi novopronađeni dijelovi prikazuju dijelove biskupova torza. Pronađena su 4 fragmenta, a analizom porijekla kamena uspostavilo se da je on upravo iz vremena Baratina, kada su se njime proizvodile skulpture.”

Mons. Hren još je dodao i kako se za sada ne radi na obnovi katedrale jer je prioritet osiguravanje cijele građevine koja je u potresu jako oštećena. “Tek kad statičari odrade svoj posao, koji ne mogu bez skele, onda se može ići u sanaciju i obnovu”, zaključio je predsjednik Odbora za obnovu katedrale mons. Ivan Hren.

L.K.


Podijeli

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

osamnaest − 15 =