Podijeli

Pod sloganom “Vukovar – mjesto posebnog pijeteta” u nedjelju se obilježava 27 godina od pada Vukovara u ruke srpskog agresora…

Kolonu, drugu godinu zaredom, predvodili su hrvatski branitelji i članovi obitelji ubijenih, zatočenih i nestalih branitelja Vukovara, iza njih su pripadnici Hrvatske vojske, koji nose zastave svih ratnih postrojbi u Republici Hrvatskoj te dvadesetak povijesnih postrojbi iz svih krajeva Hrvatske.

Dok je kolona prolazila gradskim ulicama, pridružili su joj se brojni građani, koji u rukama nose hrvatske zastave i upaljene lampione, pjeva se Rajska Djevo.

Među sudionicima kolone bili su i članovi Udruge veterana Domovinskog rata iz Metkovića s tridesetak metara dugačkom hrvatskom zastavom; u njoj su i brojni domoljubi koji su proteklih dana krenuli put Vukovara iz drugih krajeva Hrvatske i iz BiH, a jutros su stigli u grad heroj. Tako su tu ratni veterani iz Orašja, Srebrenice i Tuzle iz BiH.

U koloni sjećanja bili su predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović, predsjednici Vlade i Sabora Andrej Plenković i Gordan Jandroković te brojni ministri i saborski zastupnici.

Dok je kolona prolazila gradskim ulicama, sa župne crkve Sv. Filipa i Jakova stalno zvone zvona, a duž ulica nalazi se nekoliko tisuća lampiona koje su jutros upalili vukovarski osnovnoškolci.

I ove godine unatoč lošem i hladnom vremenu u Vukovar je pristigao velik broj domoljuba i brojni novinari brojnih televizijskih kuća i redakcija. Prema podatcima vukovarske Gradske uprave, podijeljeno je oko 350 novinarskih akreditacija.

 

Tijek događaja:

14:00 Misu zadušnicu na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata ove je godine predvodio mons. egidije Ivan Živković, željezanski biskup iz austrijskoga Gradišća.

13:20 U povodu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. i 27. obljetnice stradanja Vukovara u Domovinskom ratu, državna i druga izaslanstva položila su vijence i zapalila svijeće podno spomenika na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata odajući počast ubijenima i nestalima u obrani Vukovara, slomljenoj 18. studenoga 1991. nakon gotovo tromjesečne opsade grada od strane bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi.

Zajednički vijenac položili su i svijeću upalili predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović i predsjednici Hrvatskog sabora i Vlade Gordan Jandroković i Andrej Plenković, koji su do Memorijalnog groblja došli u koloni sjećanja od vukovarske bolnice zajedno s desecima tisuća domoljuba pristiglih u Vukovar.

Počast stradalima u obrani Vukovara 1991. odalo je polaganjem vijenca i paljenjem svijeće izaslanstvo vukovarskih braniteljskih i stradalničkih udruga predvođeno posljednjim zapovjednikom obrane grada Brankom Borkovićem i Grada Vukovara predvođeno gadonačelnikom Ivanom Penavom.

Molitvu za ubijene i nestale u agresiji bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi na Vukovar molio je nadbiskup đakovački i osječki mons. Đuro Hranić a svetu misu predvodio je željezanski biskup Egidije Ivan Živković.

13:10Saborski zastupnik i bivši SDP-ov ministar obrane Predrag Matić u nedjelju je u Vukovaru rekao kako nije siguran da bi poginuli branitelji bili zadovoljni za što su dali svoje živote.

12:40 Po dolasku kolone na Memorijalno groblje žrtava Domovinskog rata brojna izaslanstva položila su vijence i zapalila svijeće za poginule.

12:13 Početak Kolone sjećanja, u kojem je i državni vrh, stigao je na Memorijalno groblje.

11:40 Kolona sjećanja nadomak je Memorijalnom groblju.

11:30 Savjetnik za branitelje vukovarskog gradonačelnika Ivana Penave Tomislav Josić u nedjelju je u Vukovaru rekao kako se nada boljim danima procesuiranja ratnih zločina te da danas treba razgovarati samo o onima koji su svoje živote dali kako bi mi živjeli u miru.

“Pa vidite, ja se nadam da će malo biti bolje, znate i sami da nije puno napravljeno, tužna kolona kao i 91. godine, trebamo spustiti glave, i pokloniti se boljima od nas”, kazao je Josić.

10:50 Bez obzira na protok vremena, na ovaj dan ovdje u Vukovaru osjećaji su usmjereni na žrtve, na junake obrane i na civilne žrtve, na one koji su odavde iz bolnice odvedeni na Ovčaru, rekao je Medved novinarima.

10:30 Kolona sjećanja krenula je ulicama Vukovara prema Memorijalnom groblju.

10:09Počeo prigodni program u dvorištu vukovarske bolnice. U Koloni sjećanja okupilo se više tisuća ljudi.

10:06 “Prisjećamo se žrtava, poginulih i ubijenih, nestalih branitelja i civila. Radilo se o velikoj tragediji, međutim ta bitka je dovela do konačne pobjede Hrvatske u Domovinskom ratu. Ovo je poruka, ne samo hrvatskom narodu, nego cijelom svijetu, da je rat najgori način rješavanja problema. Uvijek rješenja treba tražiti, mirnim putem, naravno vodeći računa o dignitetu svakog naroda. Hrvatski narod je u Vukovaru pokazao junaštvo, hrabrost, spremnost na žrtvu, spremnost da se bori za svoju slobodu, domovinu i bez obzira na svu tragediju, ovo je u konačnici bila velika pobjeda”, poručio je predsjednik Sabora Gordan Jandroković.

10:05 “Došli smo u 20. Kolonu sjećanja izraziti poštovanje prema žrtvi hrvatskih branitelja, prema žrtvi grada Vukovara, simbola Domovinskog rata, svima koji su utkali sve što su imali u budućnost Hrvatske i svih nas koji danas živivo u njoj”, rekao je prije kretanja Kolone sjećanja premijer Andrej Plenković.

9:25 “Vukovar je prije svega značio sve. Duboko poštovanje Vukovaru, ogromnoj žrtvi, svim heroja i Škabrnje i Vukovaru. U mislima smo s obiteljima naših poginulih i nestalih hrvatskih branitelja koji su se žrtvovali za mir. Vukovar je simbol junaštva, optpora, pobjede. Za mene kao ministra branitelja, za cijelu hrvatsku vojsku Vukovar je gravitacijsko središte hrvatske države i upravo zbog troga vratili smo Hrvatsku vojsku u Vukovar i ona je danas tu da se to više nikada ne dogodi”, rekao je u Vukovaru ministar obrane Damir Krstičević, javlja N1.

9:00 Prigodni program u vukovarskoj bolnici počinje u 10 sati, kolona sjećanja, predvođena vukovarskim braniteljima kreće u 10:30.


Na obljetnicu sloma obrane Vukovara, 18. studenoga, prisjećamo se najkrvavije bitke Domovinskog rata i tromjesečne opsade u kojoj su poginula 1624 hrvatska branitelja i civila, a grad je gotovo sravnjen sa zemljom.

U Škabrnji će se obilježiti 27. obljetnica pokolja koji su 18. studenoga 1991. počinile srpske paravojne postrojbe potpomognute pripadnicima JNA s ratnim zločincem Ratkom Mladićem na čelu, kada je ubijeno 58 civila i 26 branitelja, a mjesto je bilo potpuno uništeno.

Vukovar – najveće razaranje u Europi nakon Drugog svjetskog rata

Nakon Drugog svjetskog rata nijedan veći europski grad nije bio izvrgnut tolikom uništavanju, s izravnom materijalnom štetom procijenjenom na 9,5 milijardi kuna.

Grad je pod opsadom bio 87 dana, a bitka za Vukovar završila je 18. studenoga 1991. okupacijom grada koja je potrajala sve do 15. siječnja 1998. i mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja.

Okupacija je značila protjerivanje većine nesrpskoga stanovništva iz grada i okolnih naselja, a ratni zločin počinjen je nad ranjenicima i osobljem vukovarske bolnice na Ovčari.

Prema podacima vukovarske bolnice, ranjeno je 1219 branitelja i civila. U srpske koncentracijske logore odvedeno je oko 7000 zarobljenika, a iz grada je prognano oko 22.000 Hrvata i ostalih nesrba. Stotine djece ostalo je bez roditelja, a još danas 300-tinjak Vukovaraca nalazi se na popisu nestalih.

Vrh JNA očekivao da će osvojiti Vukovar u tjedan dana

Iako su borbe i sukobi u Vukovaru i okolici započeli ranije, kao datum početka bitke obično se navodi 25. kolovoza 1991. kada su bivša Jugoslavenska vojska i srpske paravojne postrojbe krenule u opći tenkovsko-pješački napad na grad.

Oružana pobuna dijela srpskog stanovništva u Hrvatskoj i agresije JNA na Hrvatsku tada je bila na vrhuncu, a aktivna su bila sva ratišta – istočnoslavonsko, zapadnoslavonsko, kordunsko, banijsko, ličko, dalmatinsko i dubrovačko.

Vrh JNA pretpostavljao je da će Vukovar osvojiti u tjedan dana, no borbe su potrajale gotovo tri mjeseca, tijekom kojih su Vukovar i okolica svakodnevno granatirani i bombardirani, s čestim tenkovskim napadima kojima se željelo razdvojiti snage branitelja i zauzeti grad.

Odnos vojne moći sukobljenih strana svo je vrijeme bitke bio neravnopravan. Hrvatske snage u Vukovaru i okolnim naseljima nikada nisu brojile više od 3000 pripadnika, dok je, s druge strane, grad pod opsadom držalo oko 30 tisuća vojnika Jugoslavenske narodne armije i srpskih paravojnih snaga.

JNA je angažirala Novosadski korpus, riječnu mornaricu, dijelove ratnog zrakoplovstva, 252. oklopnu brigadu, mobilizirane su jedinice Teritorijalne obrane Srbije, a na vukovarsko bojište poslane su elitne Prva proleterska gardijska mehanizirana divizija i Gardijska motorizirana brigada. Angažirane su i jedinice pobunjenih Srba, te paravojne četničke postrojbe opremljene u Srbiji.

U napadima je redovito sudjelovalo ratno zrakoplovstvo, 400 tenkova, stotine minobacača i topova. Na grad je ispaljeno više od 6,5 milijuna projektila koji su ga na kraju potpuno uništili. Vukovar je branilo oko 1800 pripadnika Zbora narodne garde (ZNG) i policije te dragovoljaca HOS-a ustrojenih u 204. brigadu hrvatske vojske. Nekoliko su puta bezuspješno pokušavali deblokirati grad koji je sredinom listopada 1991. bio potpuno opkoljen. Skupine branitelja samostalno su se pokušavale probiti iz grada, no bile su preslabe.

Na potpuno razrušen grad dnevno je padalo po 11.000 granata

Život u opkoljenom i razrušenom Vukovaru bio je iznimno težak, nije bilo struje niti uredne opskrbe vodom i hranom. Većina civilnog stanovništva tjednima je bila u podrumima i skrovištima. Gradska bolnica bila je teško oštećena i radilo se u nenormalnim uvjetima, svi njeni katovi morali su biti napušteni i funkcionirala je u podrumu, s hodnicima prepunima kreveta.

Konvoji Crvenog križa i Liječnici bez granica probijali su se do grada kako bi evakuirali ranjenike i dopremili humanitarnu pomoć.

Napad na Vukovar doživio je kulminaciju u studenom kada je bilo na desetke zračnih napada, a u pojedinim danima padalo je i do 11.000 granata, bombi i raketa na grad.

Potpuno razrušen i opkoljen Vukovar okupiran je 18. studenoga 1991. godine, iako je otpor branitelja mjestimično trajao do 22. studenoga.

Bitka za Vukovar stvarno je i simbolički bila važna za konačan raspad Jugoslavije jer se tijekom te bitke JNA potpuno transformirala u vojsku koja je podržavala i provodila velikosrpsku politiku tadašnjeg predsjednika Srbije Slobodana Miloševića.

U spomen na 18. studenoga 1991., Hrvatski je sabor 1999. donio Odluku o proglašenju dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine, kako bi se dostojanstveno i primjereno toga datuma odavala počast svim sudionicima obrane Vukovara, grada – simbola hrvatske slobode.

Vukovar, kao i druga okupirana područja istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske vraćen je 15. siječnja 1998. godine, završetkom procesa Mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja.

M.M.


Podijeli

2 KOMENTARI

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

devetnaest − četiri =