Podijeli

RONILAČKI KLUB VETERANA 4. GARDIJSKE BRIGADE U OČUVANJU PODMORJA

Lastovski arhipelag uzdignut s plitkog hrpta koji se proteže od Pelješca do Monte Gargana – Palagruškim pragom istinska je rajska oaza Mediterana, nastajala duboko na oceanskom dnu prije oko 150 milijuna godina. Na dnu su se milijunima godina taložili skeleti i kućice morskih organizama dok otoci nisu ‘izronili’ iz mora. S obje strane toga plavetnog praga dubine su veće – posebice na jugu gdje se dno spusta na 1350 metara. Ukupno 44 otoka, otočića i hridi čini najmlađe proglašeni Park prirode Lastovsko otočje.

U lastovskom arhipelagu u organizaciji Parka prirode Lastovsko otočje i Turističke zajednice Općine Lastovo ovaj vikend članovi Ronilačkog kluba 4. gardijske brigade pridružili su se roniocima Udruge veterana Hrvatske ratne mornarice, roniocima HRM-e, roniocima iz ronilačkog kluba Nautilus iz Splita, u ekološkoj akciji čišćenja podmorja; a sve uz potporu Hrvatske ratne mornarice. Ekološka akcija se provodila istovremeno u uvalama Borova, Kremena, Jurjeva luka, Skrivena luka i luka Ubli. Ronioci su sudjelovali i u biološkom uzorkovanju za znanstveno istraživačke svrhe.

U trodnevnoj akciji sudjelovalo je oko 50 ronioca, skipera i volontera, a prikupljena je značajna količina otpada. Izronjena količina plastičnog otpada suočava nas s naravi ljuske destruktivnosti, posljedicama nekontroliranog razvoja i korištenja tehnologija, kao i razlika u svijesti. Diversifikacija izvora i razloga onečišćenja, osobito s fokusom na fenomen zagađivanja plastikom čini ovaj problem većim i kompleksnijim, među ostalim i zbog toga jer nema jednoznačnog odgovora, niti rješenja.

Izbor nas okupljenih u Ronilačkom klubu veterana 4. gardijske brigade bio je jasan kada je napadnuta Domovina; i za slobodu svoje zemlje i naroda, borili smo se kao slobodni ljudi. I danas, naš izbor je nastavak doprinosa za našu domovinu, sada kroz aktivnosti kojima se aktualiziraju teme zaštite prirode, pa tako i mora i podmorja. Povezanost ljudi u slobodi odluke da u ovom rajskom mjestu lijepe naše ostave svoj otisak budi nadu u očuvana morska staništa.

U mapi našega sjećanja trajno je ostalo zabilježeno mjesto koje je prema legendi grčki bog Zeus smatrao jednim od najljepših svjetskih otoka. Svjesni da se radi o globalnom problemu, često se susrećemo s defetizmom proizašlim iz mikro-perspektive koji se manifestira kroz propitkivanje što tu pojedinac može napraviti, no, pa i najmanjim promjenama u stilu života upravo svaki pojedinac, svatko od nas, može napraviti puno, postići i pokazati razliku.

 Dr.sc. Ljiljana Zmijanović


Podijeli

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

9 − 2 =