Podijeli

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak je u proceduru uputila prijedlog Zakona o udžbenicima u osnovnim i srednjim školama koji je pisan cjelovito u ženskom rodu. U nacrtu novoga Zakona o udžbenicima imamo umjesto učitelji – učiteljice, umjesto ravnatelji – ravnateljice, umjesto ministar – ministrica i sl., piše kroatist i sociolingvist dr. sc. Artur Bagdasarov za HKV.

U jednom od obrazloženja ministrica kaže: “U obrazovanju većinom rade žene pa zašto to ne staviti u prvi plan i govoriti nastavnice, učiteljice, onda i predlagateljice, nakladnice, ravnateljice, ministrica i tako dalje? Ovo bi mogao biti još jedan korak u smjeru razbijanja stereotipa, kojih je još jako puno u našem društvu.

Nažalost, za sada još treba uvjeriti državnu upravu da su ovakvi presedani mogući i poželjni” (ODBILI PRIJEDLOG ZAKONA ZATO ŠTO JE NAPISAN U ŽENSKOM RODU Ministarstvo uprave srušilo ga je jer se u njemu ne spominju učitelji, nego samo učiteljice).

Inicijativu pokušavaju obrazložiti tim da je učiteljsko zanimanje gotovo posvema u sadanje doba žensko jer npr. u osnovnim školama učiteljice čine 81,5 posto nastavnoga strukovnoga osoblja (kadra), a u srednjim školama više od 66 posto.

> HNS-ova ministrica Divjak: Kako zlorabi ministarstvo za aktivizam i na to troši novac poreznih obveznika?

Ako ćemo i dalje polaziti od sličnih obrazloženja, tada i druge zakone valja pisati u ženskom rodu, jer npr. muškarci u prosjeku žive prema brojčanim podatcima 74,4 godine, a žene žive 6,1 godinu dulje. Kao posljedica daljnjega života brojčani podatci pokazuju da u Hrvatskoj ima više žena negoli muškaraca. Osim toga, u usporedbi sa ženama, manji je udio muškaraca s visokim obrazovanjem. Treba valjda još dodati da žene u Hrvatskoj više npr. rade u bolnicama ili više čitaju knjige negoli muškarci te češće idu u kino….

Ako ćemo imati jedan zakon u ženskom rodu, tada vjerojatno treba i druge mijenjati jer ne može jedan zakon biti u jednom rodu, a drugi – u drugom. U članku 3. stavak 5. Zakona o udžbenicima za osnovnu i srednju školu iz 2006. godine npr. čitamo: “Udžbenički standard donosi ministar nadležan za poslove obrazovanja (u daljnjem tekstu: ministar) na prijedlog stručnog povjerenstva. Stručno povjerenstvo za izradu udžbeničkog standarda imenuje ministar.“ (Zakon o udžbenicima za osnovnu i srednju školu).

U sadanjem novom nacrtu Zakonu o udžbenicima imamo ministrica umjesto ministar, a što ćemo u budućnosti ako na čelu ministarstva bude ministar, tj. osoba muškoga spola, a ne ženskoga, ministrica? Treba li tada ponovno ispravljati ministricu na ministra pa i ostalo iz ženskoga u muški rod? U Uredbi o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva znanosti i obrazovanja (2017.) imamo u članku 2. “Kabinet ministra”, a ne “Kabinet ministrice” (Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva znanosti i obrazovanja). Treba podsjetiti čitatelja, između ostaloga, da je u hrvatskom standardnom jeziku bolje rabiti normativnu riječ ustroj ili struktura, a ne ustrojstvo.

Muški je rod u hrvatskom standardnom jeziku neutralan i rodni su nazivi u muškom rodu. Ne možemo mijenjati pravila, polazeći od toga tko predvodi bilo koju državnu ustanovu i piše zakone, muškarac ili žena. Ravnopravnost spolova nemaju odnosa prema jezičnim zakonima koji imaju vlastita jezična pravila ophođenja.

Ne možemo danas pisati prema jednim ustaljenim pravilima pisanja zakona, a sutra prema drugim. U pisanju bilo kojega teksta treba poštovati pravila standardnoga jezika i već ustaljenu jezičnu praksu. Postoji praksa da se na početku zakona obično napominje da su imenice u muškom rodu i da se zbirka osnovnih propisa odnosi i na muški i na ženski rod podjednako. Ako ćemo ići predloženim putem, tada možemo doći i do određenoga nereda ne samo u zakonima negoli i u standardnom jeziku jer danas pišemo na jedan način, a sutra na drukčiji. Treba vjerojatno napomenuti da tekstovi različitih zakona pripadaju administrativnomu (zakonodavno-pravnomu podstilu) stilu. Taj stil zahtijeva, sa svoje strane, određene značajke: ujednačenost, točnost, strogost, terminologičnost, određenost itd.

Uzgred budi rečeno da kada npr. uz funkciju ili zvanje stoji ime i prezime, treba obvezatno poštovati rod. Ako imena nemamo, piše se muški rod, ali on tada ne znači „muški“ rod negoli neobilježeni opći (obuhvaća i muško i žensko). Kada npr. najavljivačica ili najavljivač na dalekovidnici kaže „poštovani gledatelji i gledateljice“, ono „gledateljice“ je suvišno jer su pojmom „gledatelji“ obuhvaćeni i muško i žensko. U usmenom govoru susrećemo npr. „poštovane gospođe, poštovana gospodo, dragi prijatelji…“ ili „poštovane kolegice i kolege …“.

Mišljenja sam da je navedeno oslovljavanje pretjerano, poglavito u administrativnom funkcionalnom stilu i vjerojatno dovoljno napisati ili reći „poštovana gospodo“ (= gospođe i gospodo), „poštovani kolege“ (= kolegice i kolege).

U novije doba, tj. otkako je iz Europe u Hrvatsku uvezena prekomjerna spolna osjetljivost, hrvatski ženski pokreti izrijekom traže da u obraćanju javnosti žene budu i gramatično zastupljene. Otud mocijski parnjaci u tom surječju. I sada ženske udruge oduševljene su potezom ministrice i podupiru pisanje zakona u ženskom rodu.

Prije toga u Hrvatskoj nije bilo takve rodovne preosjetljivosti. Ako pak želimo, prema pojedinim tumačenjima, promijeniti tradicije hrvatskoga jezika i prilagoditi ga suvremenomu razdoblju, tada vjerojatno prije bez žurbe treba razraditi i obrazložiti jasna normativna pravila, a zatim ići u pisanje zakona i u tzv. bitku za ravnopravnost spolova. Zakon o udžbenicima nije mjesto za rješavanje problema u razbijanju tzv. rodnih stereotipa.

* Dr. sc. Artur Rafaelovič Bagdasarov rođen je 2. prosinca 1958. godine u gradu Bakuu (Azerbajdžan). Slavistiku je studirao na Filološkom fakultetu Sveučilišta u Sankt Peterburgu od 1976. do 1981. godine. Godine 1992. obranio je doktorsku disertaciju o razlikama između hrvatskoga i srpskoga književnog jezika, na različitim razinama jezične strukture, poglavito na leksiku. Kao profesor predaje hrvatski jezik i sociolingvistiku na više moskovskih fakulteta. Proučava različita područja suvremenoga hrvatskoga standardnoga jezika (leksikologiju, leksikografiju, normu). Sudjelovao je na brojnim slavističkim skupovima u Rusiji i Hrvatskoj. Objavio je više od 130 radova: knjiga, priručnika, članaka, prikaza, priloga. Vanjski je suradnik tjednika Hrvatsko slovo (Zagreb) i suurednik časopisa Riječ (Rijeka). Dobitnik je Inine nagrade za promicanje hrvatske kulture u svijetu.T.H.


** Mišljenja iznesena u kolumnama osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta Uredništva Branitejskog portala **

 


Podijeli

2 KOMENTARI

  1. hello there and thank you on your info – I have definitely picked up anything new from proper here. I did then again expertise some technical points using this website, since I skilled to reload the site a lot of occasions prior to I may just get it to load properly. I were pondering in case your web host is OK? No longer that I am complaining, however sluggish loading circumstances instances will very frequently affect your placement in google and can harm your high quality score if ads and ***********|advertising|advertising|advertising and *********** with Adwords. Well I am including this RSS to my email and could look out for much extra of your respective intriguing content. Make sure you update this once more very soon..

  2. Does your website have a contact page? I’m having trouble locating it but, I’d like to send you an e-mail. I’ve got some creative ideas for your blog you might be interested in hearing. Either way, great website and I look forward to seeing it improve over time.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

četrnaest + 12 =