Podijeli

ZAGREB – “Prilikom najavljenih istraživanja ugljikovodika, neće se bušiti Jadran, ali ni u blizini strogo zaštićenih područja i izvora voda”, odgovor je Ministarstva zaštite okoliša i energetike na pitanje o pojašnjenju Odluke Vlade Republike Hrvatske u četvrtak 12. ožujka o davanju suglasnosti na ugovore o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika na sedam istražnih prostora u kontinentalnom dijelu Hrvatske…

Kako iz šturog izvješća s Vladine sjednice nije bilo jasno gdje se nalaze istražna polja, a Splitsko-dalmatinska županija je nedavno u novi nacrt prijedloga Prostornog plana unijela potpuno novi  članak – “77 a” koji određuje istražne prostore ugljikovodika na Jadranu, uzbunili su se duhovi među građanima, ali i znanstvenim krugovima.  Znanstvenici Republike Hrvatske za klimu poslali su ranije danas i priopćenje u kojem komentiraju jučerašnju odluku Vlade. “Iako smo svjesni da je fokus medija u potpunosti na  epidemiji COVID-a 19, ne smijemo dopustiti da ovakve odluke prođu potpuno neopaženo”, stoji između ostalog u dopisu kojeg potpisuju Dubravka Vitali Čepo, s Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te Nikola Biliškov s Instituta Ruđer Bošković, donosi morski.hr.

“Kompanije koje istražuju ugljikovodike surađuju s lokalnim poduzetnicima i angažiraju lokalnu radnu snagu”

Iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike vrlo brzo su nam u detaljnom odgovoru pojasnili  o čemu se radi.

– Odluci o davanju suglasnosti na ugovore, prethodile su odluke Vlade Republike Hrvatske o izdavanju dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika koje su bile preduvjet za početak pregovora s odabranim ponuditeljima s ciljem sklapanja ugovora o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika. Nakon završetka pregovora, Vlada Republike Hrvatske donijela je odluku o davanju suglasnosti na ugovore – odgovaraju iz Ministarstva i pojašnjavaju:

“Na dijelu Panonskog bazena, suglasnost za potpisivanje ugovora o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika na istražnom prostoru Sava-07 dobila je kanadska kompanija Vermilion Zagreb Exploration d.o.o. koja već istražuje na području istočne Slavonije. INA – Industrija nafte d.d. potpisat će dva ugovora za  istražne prostore Drava-03,  Sjeverozapadna Hrvatska-01 te jedan za istražni prostor DI-14 koji obuhvaća područje Ličko-senjske te dijelove Zadarske i Karlovačke županije koji se naslanjaju na Liku. Dvije nove kompanije ulaze u projekte istraživanja u Republici Hrvatskoj, a radi se o američkoj naftnoj kompaniji Aspect Holdings, LLC koja će sa svojom podružnicom Aspect Croatia potpisati ugovor za prostor Sava-06, te hrvatska naftna kompanija Crodux derivati dva d.o.o. koja će potpisati dva ugovora za dva istražna prostora Sava-11 i Sava-12. Sklapanjem ugovora doći će do prihoda državnog proračuna procijenjenog na 22,8 milijuna kuna u 2020. godini, u koji su uključeni naknada za sklapanje ugovora u iznosu od 18,6 milijuna kuna te naknada za administrativne troškove od 4,2 milijuna kuna. Uz fiksne naknade, kompanije koje istražuju ugljikovodike surađuju s lokalnim poduzetnicima i angažiraju lokalnu radnu snagu. Naime, preuzimanjem obveza obvezujućeg radnog programa i poštujući odredbe Ugovora o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika, investitori će angažirati domaće dobavljače i kooperante u najvećoj mogućoj mjeri”, detaljnije pojašnjavaju u Ministarstvu.

Photo: Boris Kačan

Isključena zaštićena područja

– Iz svih istražnih prostora i radova isključeni su nacionalni parkovi i parkovi prirode. Područja velikog prirodnog značaja za Republiku Hrvatsku, poput Velebita, također nisu uključena i ne njima se neće ništa istraživati. Zone izuzeća također uključuju sva izvorišta vode, sve vodotoke i jezera, sva rijetka staništa od iznimne biološke vrijednosti (poput jama, špilja i sl.), sve šume posebne namjene te građevinske zone.

Svi se radovi moraju izvoditi u skladu s Okvirnim planom i programom istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na kopnu koji propisuje sve mjere i ograničenja provođenja pojedinih aktivnosti.

Nakon potpisivanja ugovora, započinje istražno razdoblje koje sukladno Zakonu o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika traje pet godina. Unutar tog razdoblja investitori su se obvezali na određene zahvate kojima je cilj potvrditi komercijalne rezerve ugljikovodika. Jedino se istražnim bušotinama može dokazati čega ima i ustanoviti da li je pronađena sirovina komercijalno isplativa za eksploataciju, pojašnjavaju iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike.

Zabrinutost zbog bušenja Dinarida

Podsjetimo, ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić nedvojbeno je kazao da Hrvatska treba razmisliti o bušenju Jadrana i Dinarida, ali i prilično nejasno definirao kako je osobno neutralan po tom pitanju.

– Već sam to nekoliko puta javno rekao, ali s obzirom na činjenicu da susjedne zemlje, u ovom konkretnom slučaju Crna Gora, na svojoj strani Jadranskog mora započinju ovakva istraživanja, nešto o čemu Hrvatska treba još jednom promisliti, istraživanje Jadranskog mora, govorimo o području krajnjih južnih kota. Spominjem to jer neke indicije govore o postojanju značajnijih količina plina na području južnog Jadrana – pojasnio je Ćorić početkom 2019. godine kada je i LNG terminalu u Omišlju dao zeleno svjetlo.

Stručna javnost, a posebno lokalno stanovništvo je stoga u strahu da se eksploatacijom ugljikovodika ne naruše krhki ekosistemi dinarskog krša i Jadranskog mora s nizom zaštićenih područja.

– Ličko D-14 područje prostire se na 2700 četvornih kilometara, no sam istražni prostor, na kojem se može istraživati zapravo je vrlo ograničen. Izuzmemo li iz tog područja tzv. definirane zone izuzeća, a što se odnosi na sve prirodne resurse koji potrebuju zaštitu, kao što su izvorišta, jezera, nacionalni parkovi, parkovi prirode, rezervati, špilje, jame, šume od posebne namjene i građevinske zone, kompanija će na ličkom području na raspolaganju imati možda i manje od trećine ukupnog prostora na kojem će moći istraživati – pojasnila nam je Željka Rukavina iz Agencije za ugljikovodike.

I ona ponavlja da su zaštićena područja, područja od velikog prirodnog značaja za RH (poput Velebita) van istražnih prostora, kao i svi nacionalni parkovi i parkovi prirode. Na njima se neće istraživati niti bušiti!

– Sve je javno objavljeno na našim mrežnim stranicama – kaže Rukavina. Kartu, na kojoj su otvoreni prostori za istraživanje ugljikovodika označeni svijetlo smeđom bojom, možete vidjeti OVDJE (Uputstvo: prilikom gledanja karte, uključite sve layere izuzeća – u gornjem desnom kutu).

Foto: Screenshot

“Nema govora o bušenju Jadrana”

– Svi se radovi moraju izvoditi u skladu s Okvirnim planom i programom istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na kopnu, koji propisuje sve mjere i ograničenja provođenja pojedinih aktivnosti. Prema Zakonu o zaštiti prirode za svaki zahvat potrebno je dodatno podnijeti i Zahtjev za prethodnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu – kaže Rukavina i pojašnjava da je Vladina odluka od četvrtka zapravo davanje suglasnosti na ugovore o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika na sedam istražnih prostora u kontinentalnom dijelu Hrvatske i nema govora o bilo kakvim „bušenjima“ u Jadranu na području Splitsko – dalmatinske županije.

– Za informaciju, sukladno Okvirnom planu i programu istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na moru, planiranje i izvođenje radova istraživanja i eksploatacije radi se isključivo u skladu s ograničenjima kao i mjerama zaštite okoliša na području provedbe Okvirnog plana i programa  istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu koji je 2015. godine donijela Vlada Republike Hrvatske, a sve je javno objavljeno na našim mrežnim stranicama – završava Rukavina, pojašnjavajući pritom da iako se na zaštićenim područjima neće bušiti, pravo je svake države, pa i Republike Hrvatske da istraži što se nalazi u njenom podzemlju.

Foto: Screenshot

Na detaljnoj javno objavljenoj karti, izdvojeni su slojevi područja na kojima ne smije biti bušenja u potrazi za ugljikovodicima. Tako se navode zone posebnog dogovora s nadležnim tijelima i bitnim dionicima iz područja turizma, zone izuzimanja od 1 i 5 km, vodovi, prostor predložen za zabranu eksploatacije ugljikovodika, područje zabrane postavljanja eksploatacijskih platformi u radijusu od 10 o 15 km, područje posebnog dogovora s nadležnim tijelima i bitnim dionicima iz područja ribarstva, važna područja za ptice, divlje svojte i staništa, najfrekventnije rute nautičkog turizma, cjevovodi, buduća no-take zona važna za mriješćenje riba, postojeća eksploatacijska polja ugljikovodika, istražni prostori ugljikovodika prema natječaju iz 2014. godine te nacionalni i parkovi prirode.

Kartu Jadrana sa svim ovim podacima možete vijeti OVDJE. (Uputstvo: prilikom gledanja karte, uključite sve layere izuzeća – u gornjem desnom kutu).


Podijeli

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

4 × 3 =