DIVJAK NE ODUSTAJE: Prigovori I profesora njemačkog jezika na novi kurikul: ‘Ovo što se sprema „smrt“ je njemačkog jezika’

Višejezičnost po ovom programu nije moguća...

Podijeli
  •  
  •  
  •  
  •  

Završila su e-savjetovanja za predmetne kurikule za općeobrazovne predmete u strukovnim školama. Stupanjem na snagu ovih kurikula (predviđenih za 19.01.2019.) prestaju važiti dosadašnji programi koji su kako tako pokrivali satnicu i sadržaje za strukovne škole…

Profesori njemačkog jezika ujedinjeni su u mišljenju da je program neupotrebljiv (kako za njemački, tako i za druge predmete), a osim toga istovjetan je gimnazijskom programu i ne odgovara stvarnim potreba strukovnih škola. Na ovaj način, smatraju, naši učenici nisu osposobljeni, niti konkurentni na tržištu rada, a autori nisu izradili novi program, već prepisali gimnazijski.

Gimnazijski kurikul njemačkog identičan i za strukovne škole

“Uspoređujući kurikulum njemačkog jezika za gimnazije i strukovne škole ne vidim nikakvu razliku u dijelu koji se odnosi na sadržaje, iako bi strukovne škole trebale osposobljavati učenike za obavljanje određenih poslova, a gimnazije za nastavak obrazovanja. Upravo o tome bi trebalo voditi računa pri izradi kurikuluma. Predloženi sadržaji za gimnazije i četverogodišnje strukovne škole su potpuno isti, a isti su i za sve razrede i razine.”, rekla je prof. dr. sc. Nevenka Blažević, donosi narod.hr.

Upozoravaju da “se događa da učenici koji su u osnovnoj školi učili njemački kao prvi strani jezik, u srednjoj školi uče engleski kao jedini strani jezik. Dakle, ne samo što ne postoji mogućnost učenja dva strana jezika u okviru općeobrazovnog modula, učenje još jednog stranog jezika nije ponuđeno niti u okviru izbornih strukovnih modula. Na taj način hrvatski učenici, činjenicom da govore samo jedan strani jezik, nakon završenog srednjoškolskog obrazovanja za zanimanje ekonomist nikako nisu konkurentni na europskom ili svjetskom tržištu rada.”

Najviše prigovora novom programu ide zbog neprilagođenosti sa potrebama učenika. Prof. Blažević nastavlja: “Zar su odabrali strukovne škole da bi obrađivali gimnazijske sadržaje? Vodi li se računa o njihovoj motivaciji i potrebama? Kako će se snaći kao praktikanti na recepciji hotela i u turističkoj agenciji ako ih nitko ne bude osposobljavao za komunikaciju u struci? Autori kurikula za gimnazije i strukovne škole vjerojatno su isti pa im je bilo lakše prepisati gimnazijske sadržaje nego kreirati nove.”

Jelena Bujas-Grubar, voditeljica Međužupanijskog stučnog vijeća za njemački jezik zadarske i Šibensko-kninske županije, istaknula je: “Status njemačkog jezika u hoteljerskim i ugostiteljskim školama treba imati status strukovnog predmeta, a ne općeobrazovnog, jer prema podacima Zavoda za statistiku gosti iz zemalja njemačkog govornog područja su već godinama najzastupljeniji i najlogičnije je da je to jezik koji je u ovo struci ima prednost pred ostalim jezicima. Stoga kurikul za ovaj tip strukovnih škola treba biti puno bolje razrađen i njemačkom jeziku dati mjesto koje on zaslužuje. Također treba voditi računa da učenici koji su njemački učili kao izborni predmet u osnovnoj školi ne budu dodjeljeni razredu početnika odlukom ravnatelja, već da im se omogući da ga nastavjlaju učiti na višoj razini.”

Profesorica Budimir također ističe da je “nužno osigurati kontinuitet učenja njemačkoga jezika. Učenici koji su njemački učili kao izborni predmet tijekom 5 godina u osnovnoj školi, nikako ne bi smjeli biti u skupini s učenicima kojima je njemački prvi strani jezik i učili su ga od prvoga razreda osnovne škole. ”

Višejezičnost po ovom programu nije moguća

Za kraj profesori njemačkoj zaključuju da višejezičnost koju podržava Europska Unija, kod nas nije ostvariva.

“Želimo li slijediti smjernice Vijeća Europe i ostvariti pravu višejezičnost, to nije moguće dokle god u osnovnoj školi postoji samo jedan obvezni strani jezik. Svaki bi građanin Europske unije trebao moći, osim na materinjem, komunicirati na bar još dva jezika Unije. Drugi bi strani jezik prema preporukama Vijeća Europe trebao biti jezik susjeda, a mislim da se možemo složiti kako je to u Hrvatskoj definitivno i njemački jezik. No ovdje se ne radi samo o “guranju” njemačkoga jezika. Dokle god u osnovnoj školi postoji samo jedan obvezni strani jezik koji biraju roditelji, nerealno je očekivati postizanje cilja prave višejezičnosti. Uvođenjem obveze učenja dva strana jezika otvorio bi se put ka pravoj višejezičnosti, a opisi poput ovoga prestali bi biti samo floskule. No s obzirom da oni učenici koji uče drugi strani jezik kao izborni predmet u osnovnoj školi i dalje nemaju mogućnost nastavka učenja drugoga jezika na odgovarajućoj razini i u srednjoj školi, bespredmetno je proklamirati višejezičnost koja to nije čak niti na papiru.”, izjavila je profesorica Budimir.

H.H.


Podijeli
  •  
  •  
  •  
  •  

1 KOMENTAR

Odgovori na Jerko Markota Otkazati odgovor

Please enter your comment!
Please enter your name here

tri × 3 =