Die Presse: Velika korona depresija…

Ostat će duboki ožiljci...

Podijeli

Gospodarske posljedice koronakrize

Onaj tko je mislio da je s globalnom financijskom krizom 2008/09. za sobom ostavio najveći Koronagospodarski pad u životu, taj se nažalost prevario. Deset godina kasnije države širom svijeta moraju zamrznuti društveni i gospodarski život da bi zaustavile širenje opasnog koronavirusa. Ali time izazivaju i najveće smanjenje globalnoga gospodarstva nakon Velike depresije tridesetih godina prošlog stoljeća, kaže MMF. On je u utorak predvidio minus od tri posto. Prije nekoliko tjedana isti su ekonomisti računali s minusom od 3,3 posto. U financijskoj krizi svjetsko je gospodarstvo zahvaljujući stabilnim zemljama u razvoju samo stagniralo na minus 0.1 posto.

Ova kriza drukčija je od onih prije nje“, kazala je glavna MMF-ova ekonomistkinja Gita Gopinath. Prvi put u skoro sto godina i industrijskim zemljama i zemljama u razvoju istovremeno prijeti pad te veličine. A kao i u ratu, ne znamo koliko će trajati.“ Jedno je, međutim, već sada jasno: šanse da će recesija trajati kratko relativno su malene. A i tada će kriza ostaviti duboke ožiljke.

Nijedno gospodarstvo nije imuno

Za razliku od većine gospodarskih kriza proteklih desetljeća, krizu korone nijedna zemlja ne može izbjeći. Po MMF-u Padpad od 6,1 posto bit će najveći u industrijskim zemljama. Europa osobito snažno pati zbog ograničenja putovanja za turiste. Krizna žarišta Italija i Španjolska samo će tijesno izbjeći dvoznamenkastu recesiju.

Ali i Njemačka i Austrija moraju se pripremiti za pad BDP-a od sedam posto. Prije dva tjedna domaći gospodarski stručnjaci još su bili izračunali minus od najviše 2,5 posto. U usporedbi s drugim državama Austrija će svoje gospodarstvo pokrenuti relativno brzo. ali upravo će oni koji izvoze još dugo patiti zbog nedostatka potražnje na međunarodnim tržištima. Velike zemlje u razvoju poput Kine i Indije mogu izbjeći recesiju, ah i one su daleko od svojih uobičajenih stopa rasta.

Godina 2021. i nada

Ali barem onako jasan kao pad bit će po mišljenju MMF-ovi ekonomista i oporavak sljedeće godine, kada bi svjetsko gospodarstvo po prognozi trebalo rasti za 5,8 posto. Bio bi to najjači rast BDP-a nakon osamdesetih godina prošlog stoljeća. I Austrija bi s 4,5 posto bila opet skoro među dobitnicima. Ah da bi ta utješna predodžba postala stvarnost, Penzijamoralo bi gotovo sve teći po planovima ekonomista: kriza korone morala bi sredinom 2020. polako prestati izazivati strah, tvornice i trgovci trebali bi opet otvoriti vrata, a globalna trgovina opet uhvatiti korak. I što je najvažnije: Covid-19 ne bi se smio vratiti ni ove ni iduće godme. Inače će današnje prognoze najkasnije u jesen biti stari papir.

Milijardska pomoć neizbježna

O tome koliko će duboka biti recesija, odlučivat će i današnje odluke politike, kaže MMF. Milijardski paketi pomoći vlada i središnjih banaka nužne su mjere prve pomoći da bi se ublažile posljedice šoka. A s trajanjem krize njih se mora brzo i odlučno povećavati. SAD već sada daje više od deset posto svoga BDP-a za pomoć u krizi korone, Njemačka 4,5 posto, Japan više od petine. Brz rast državnih dugova logična je posljedica, ali po MMF-u nije razlog za zabrinutost. Dok su kamate niske i ako dođe do oporavka kojemu se nadamo, dugovi će opet padati, kaže.

Ostat će duboki ožiljci

Ali i bez visokih dugova bit će vidljive dugoročne posljedice recesije korone. Nezaposlenost neće pasti onako brzo kako je rasla. Ostat će nesigurnost, a to bi moglo kočiti trošenje mnogih ljudi. Kriza bi u idealnoj varijanti svijet mogla koštati devet bilijuna dolara. Više nego Njemačka i Japan zajedno ostvare za godinu dana. Na kraju rekordne godine 2021. kakvoj se nadamo svijetu bi još uvijek bilo gore nego 2019.

Matthias Auer
Die Presse


Podijeli

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here