Podijeli

Što je brodogradnja i koji joj je značaj?

Značaj brodogradnje mnogima nije poznat. U ovoj krizi Uljanika, svi gledaju brodogradnju samo kroz iznose koliko  je sredstava iz državnog  proračuna  izdvojeno za jamstva i sanaciju brodogradilišta. A o brodogradnji kao industrijskoj djelatnosti, kao izvoznika, znaju veoma malo.

Brodogradnja je umijeće, tehnička disciplina i industrijska djelatnost vezana uz projektiranje, konstruiranje i gradnju brodova i drugih plovila.To je industrija koja proizvodi jedan od najkompleksnijih proizvoda, brod. Brodogradnja je kombinacija proizvodnje , znanosti i umjetnosti. Znanosti, jer osigurava brodu tražena svojstva kao što su brzina, čvrstoća, nepotovivost, stabilitet i slično kako bi se mogao oduprijeti često teškim uvjetima pri plovidbi. Umjetnost, jer brod mora biti estetski naočit i prepoznatljiv. Količina znanstvenih spoznaja u brodogradnji povećala se zadnjih nekoliko desetljeća na mnogim područjima kao što su hidrodinamika pa sve do teorije vjerojatnosti, koristeći ujedno iskustva i spoznaje mnogih pomoćnih grana tehničkih znanosti. Proizvodnju, jer treba sva ta znanja primjeniti  i tehnološki realizirati. Pod  brodogradnjom podrazumijeva se izgradnja i popravak raznih vrsta plovila od brodova, platformi, podmornica , teglenica do kruzera i plovećih hotela.

Kao industrijska djelatnost, u širem smislu podrazumijeva brodograđevnu industriju,koja osim gradnje broda, obuhvaća i proizvodnju brodske opreme, sustava brodskoga pogona i dr. Danas je brodograđevna djelatnost uglavnom vezana uz brodogradilišta, kao industrijske pogone u kojima se odvijaju gradnja i popravak brodova. Razlikuju se riječna brodogradnja ( plovila unutarnje plovidbe) i morska brodogradnja.( plovila po morima i oceanima)

Zbog svoje složenosti izgradnja broda povlači za sobom više drugih industrijskih grana, tako da izgradnja broda ne zapošljava samo brodogradilišta, nego i druge industrije strojogradnju, industriju boja i lakova, crnu metalurgiju (željezare, čeličane), obojenu metalurgiju, razne kovinoprerađivačke industrije, industriju električnih strojeva i  kablova, elektroničku industriju, drvnu i drvoprerađivačku industriju, tekstilnu industriju, industriju namještaja i potrepština za ugostiteljstvo.

U razičitim fazama izgradnja broda zapošljava veliki broj ljudi raznih struka, već prema proizvodnom ciklusu:

  • Prvo je projektiranje i konstrukcija u kojoj dolazi do izražaja sva kreativnost i znanje visokoobrazovanih  zaposlenika brodograđevnog i strojarskog usmjerenja, gdje se izrađuju nacrti i druga popratna proizvodna dokumentacija.
  • Zatim se na navozu postavlja kobilica i kreće izgradnja u sekcijama, koje se prethodno pripreme u predmontaži. Da ne idem u detaljniji opis proizvodnje, kada se završi trup broda, slijedi svečano porinuće sa navoza u more. Uvijek je to bio poseban događaj za cijeli grad,  kada su mogli  građani Pule slobodno ući u prostor Uljanika i prisustvovati porinuću, uz mnogobrojno zavijanje brodskih sirena. Veličanstven je to događaj,  kada  čelična grdosija sklizne sa navoza u more!
  • Nakon porinuća slijedi opremanje broda, bojanje limova posebnim bojama, gdje svaka grupacija točno zna svoj posao. U završnoj fazi pred sam kraj gotovosti broda slijedi opremanje namještajom, tapeciranje, šivanje zavjesa, tepiha već prema narudžbi naručitelja.

Da bi se jedan takav visoko složen proizvod -brod uspio na vrijeme završiti, potrebno je znanje i umješnost mnogo ljudi, različitih obrazovnih profila. Stoga se školuje proizvodni i drugi kadar.

U današnje je doba brodogradnja jedan od ključnih dijelova hrvatskoga gospodarstva i prerađivačke industrije, u sklopu kojega se proizvode, popravljaju i prerađuju brodovi i plovni objekti kao tehnološki složeni i prepoznatljivi proizvodi visoke vrijednosti, najvećim dijelom namijenjeni izvozu. Osim što ovisi o međunarodnome tržištu, brodogradnja je vezana i uz domaće industrijsko okruženje, u sklopu kojega djeluje kao pokretač razvoja lokalne i regionalne zajednice. Procjenjuje se da jedno radno mjesto u brodogradilištu stvara tri do pet radnih mjesta u pratećoj industriji. Ovisnost o međunarodnome tržištu obuhvaća niz čimbenika, poput stanja i razvoja pomorskoga prometa, stanja svjetske flote brodova, svjetske knjige narudžbi, cijena materijala, valutnih fluktuacija, tržišta nafte i plina, geopolitičkih i geostrateških odnosa, aktivnosti međunarodnih udruženja, dostupnosti kapitala, pravnih propisa vezanih uz zaštitu osoba, životinja i okoliša i sl.

U posljednje doba svjetsko brodograđevno tržište stagnira, ponajprije zbog međunarodne financijske krize i smanjenja broja novih narudžbi. Godine 2013. ugovorena je gradnja ukupno 3048 brodova, a 2016. svega 561 broda, dok prvi pokazatelji za 2017. upućuju na postupan oporavak tržišta. Prema knjigama narudžbi sredinom 2017. vodeće su svjetske brodograđevne zemlje bile Kina, Japan i Južna Koreja, dok je Hrvatska zauzimala peto mjesto u Europi i deveto u svijetu.

Danas hrvatska brodogradnja nedovoljno slijedi trendove automatizacije i robotizacije procesa gradnje broda, pa ima prostora za unapređenje i uvođenje novih tehnologija. Dalekoistočna brodogradilišta uspješnija su i konkurentnija cijenom i rokovima u gradnji jednostavnijih tipskih brodova, koji se uklapaju u njihov standardni proizvodni program. Složeni specijalni brodovi s velikom dodanom vrijednosti šansa su za hrvatsku brodogradnju koja raspolaže velikim akumuliranim znanjem i iskustvom u njihovoj gradnji, te se domaća brodogradilišta intenzivno nastoje okrenuti takvim poslovima.

Sredinom 2010-ih u Hrvatskoj je djelovalo 371 malo, srednje i veliko brodogradilište. Zapošljavala su oko 20 000 radnika i ostvarivala prihod od približno 1,3 milijuna dolara godišnje. Gotovo dvije trećine toga prihoda ostvarene su izvoznim aktivnostima brodogradnje koje su obuhvaćale 15% izvoznih aktivnosti cjelokupnoga hrvatskog gospodarstva. Doprinos brodogradnje bruto domaćem proizvodu bio je 0,8−1,8%.

Brodogradilište Uljanik u Puli

Uljanik je osnovan 1856. godine u pomno odabranom Pulskom zaljevu kao glavna ratna luka i pomorska baza Austro-Ugarske Monarhije. Kamen temeljac položila je carica Elizabeta 9. prosinca i taj se datum obilježava kao obljetnica brodogradilišta Uljanik, jednog od najstarijih u svijetu. Gotovo dvije godine nakon polaganja kamena temeljca – 5. listopada 1858. – prvi brod Kaiser istisnine 5.194 tona porinut je s navoza na otoku Uljanik.

Od početka 1860-ih, kada je Arsenal opremljen, radnici osposobljeni, a gradnja brodova uhodana, do kraja I. svj. rata u Puli je za potrebe austrougarske mornarice izgrađeno više od 80 različitih modernih, pa i vrlo velikih ratnih brodova torpiljarki, topovnjača, korveta, fregata, oklopnjača, krstarica, ratnih bojnih brodova, podmornica, transportnih i specijalnih brodova, U tom je razdoblju brodogradilište znatno razvijeno, a Pula je postala glavno pomorsko središte ratne mornarice, s gotovo 60 000 stanovnika.

arsenal Uljanik

Pomorski arsenal u Puli (K. u. k. Kriegsmarine See Arsenal; danas Uljanik)porinuće u Uljaniku
Porinuće oklopnoga krstaša Sankt Georg u pulskom Pomorskom arsenalu (K. u. k. Kriegsmarine See Arsenal; danas Uljanik), 1903., NH 87393, Naval History and Heritage Command

Osim ratne luke i brodogradilišta, od 1885. u Puli je djelovao i Mornaričko-tehnički odbor (K. u. k. Marine-technisches Komitee – Carski i kraljevski mornaričko-tehnički odbor) kao znanstveno-tehnička ustanova Mornaričkoga odsjeka pri ministarstvu rata u Beču za pitanja brodogradnje, strojarstva, tehnologije, elektrotehnike, hidrografije, navigacije i topništva. Ta je ustanova pružala stručnu potporu izgradnji ratne flote, a bila je oslonjena na znanstvenu i stručnu → Mornaričku knjižnicu i → Hidrografski zavod, koji su djelovali u Puli od 1866., odn. 1869., te → Mornaričku akademiju, premještenu iz Trsta u Rijeku 1857. Među pedesetak inženjera strojarstva, brodogradnje i elektrotehnike, u pulskom su Mornaričko-tehničkom odboru djelovala i dva najvažnija projektanta austrougarskih ratnih brodova → Siegfried Popper i → Franz Pitzinger.

R. Grubišić: Časopis Brodogradnja – 60 godina 

U Puli, brodogradilište na otoku Uljaniku od 1947.  a 1949. pripojen mu je i kopneni dio, dotadašnji Pomorski arsenal. Pod središnjom upravom najviše su se radili popravci brodova. Od poslovnog osamostaljenja brodogradilište se okrenulo realizaciji ambicioznih razvojnih planova te postupno transformiralo u brodograđevnu industriju za gradnju najvećih i najsloženijih brodova. Uljanik je 1952. počeo graditi obalne putničke brodove za Jadransku linijsku plovidbu (→ Jadrolinija) To su bili tzv pjesnici i gradovi ( Vladimir Nazor, Osijek ,,,)

1953. otkupio je licencu za brodske dizelske motore Burmeister & Wain, pokrenuo je i proizvodnju električnih uređaja i opreme, pa je 1956. porinut teretni brod s prvim dizelskim motorom i prvom električnom razvodnom pločom vlastite proizvodnje. Uskoro se okrenuo izgradnji teretnih brodova za inozemne naručitelje.

1962.godine izgrađen je putničko-teretni brod Anna Nery, za oko 500 putnika u kabinama za Brazilskog naručitelja, a 1965.godine poznati putničko-teretni brod Dalmacija za  217 putnika u kabinama, za domaćeg brodara  Jadroliniju iz Rijeke

. U 1970-ima Uljanik je prihvatio tehnologiju izgradnje vrlo velikih brodova iz dvaju dijelova. To su bili brodovi za Norveškog naručitelja Berge- Istra. Berge- Vanga i Berge .Brioni. A  na pr. 1975. izgrađen najveći brod u povijesti hrvatske brodogradnje, tanker Kanchenjunga duljine 335 m.

Krajem šezdesetih uslijedila je nova faza razvoja izgradnjom mamut brodova i primjenom tehnologije gradnje trupa u dva dijela i njihovim spajanjem u plovnom stanju. Bili su to ogromni tankeri i brodovi za prijevoz rudače i nafte nosivosti do 270.000 tona. U razdoblju od 1972. do 1976. godine Uljanik je izgradio 11 mamut brodova.

U svojoj dugoj povijesti do danas Uljanik je gradio sve vrste brodova za kupce širom svijeta. Danas se Uljanik usredotočuje na izgradnju visokosofisticiranih plovila kao što su jaružala, radne platforme, brodovi za prijevoz žive stoke i RORO brodovi. Godine 2016. Uljanik je ušao u svijet polarnih krstarenja ugovarajući prvi luksuzni istraživački brod u svijetu s australskom Scenic Groupom.

Osim Uljanika, u Puli je od 1948. djelovalo brodogradilište Crvena zvijezda (osnovano 1905. pod nazivom Cantieri navali Pola), od 1974. u sastavu poduzeća Tehnomont ( Tehnomont – brodogradilište Pula). Isprva se bavilo izgradnjom i popravkom drvenih brodova, a potom i manjih čeličnih brodova i sada plastičnih. U potpunosti je privatizirano.

Značaj Uljanika za razvoj grada Pule.

Uljanik je iz  fondova za stambenu izgradnju izgradio nova naselja stambenih zgrada sa oko 2000 stanova. Preko Stambene zadruge Uljanik osnovane 1983. godine izgrađena su cijela naselja privatnih u nizu i samostojećih obiteljskih kuća.

Veruda_Porat.jpg.1280x800_q92

Prema Zakonu o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, NN 43/1992, sredstva od prodaje stanova u vlasništvu poduzeća, raspoređuju se

Članak 29.

Novac ostvaren prodajom stanova koje prodaju poduzeća ili druge pravne osobe, osim općine, odnosno grada, koristi se:

– 20% za dodjelu nepovratne pripomoći za otplatu kamata stambenih kredita i za kreditiranje pod povoljnim uvjetima pribavljanja stanova za potrebe svojih radnika;

– 30% za izgradnju i popravak građevinskih objekata srušenih ili oštećenih u oružanoj agresiji;

– 35% za izvršavanje programa općina, odnosno grada iz članka 27. ovoga Zakona;

– 15% prema odluci prodavatelja.

Prema tom Zakonu , Uljanik je osnovao poduzeće za upravljanje stanbeno-poslovnim zgradama

stadion veruda.jpg

Pored stambene izgradnje Uljanik je ulagao i u sportske objekte, Sportski centar Veruda, Sportska lučica Bunarina i otok Verudica.

Monografija Uljanik, tisak Turistkomerc, Zagreb, Josip Iskra

Razlozi krize u Uljaniku

1.Prvi i osnovni razlog je politička odluka IDS-a odnosno njegovog tadašnjeg predsjednika i župana Istarske županije , o osnivanju poduzeća Brijuni.Rivijera, koje bi spojilo obalni pojas od Bala , do Muzila uključivši, bivše vojne objekte i cijeli pulski zaljev. Naravno da je toj Jakovčićevoj viziji pretvaranja Pule u Monte Carlo, smetalo Brodogradilište Uljanik u Pulskom zaljevu. Ivan Jakovčić je tada izjavio da je ” Uljanik šaka u oko turizmu u pulskom zaljevu”

2. Drugi razlog je fiktivna privatizacija u kojoj su radnici imali 47% dionica, ali se nesposobnošću  i inertnošću Sindikata nisu  organizirali i  i osnovali  Udrugu malih dioničara, kojom bi mogli utjecati na donošenje odluka o poslovanju u Nadzornom odboru.

3. Uljanik Plovidba posebna je nemoralna priča uljanikovih menadžera.

„Uljanik Grupa“ osnovala je tvrtku „Uljanik plovidbu“ 1. rujna 1986. i pulski je brodar počeo poslovanje s tri vlastita broda (m/b Jurina, m/b Franina i m/b Učka). „Uljanik plovidba“ je u 100%-om vlasništvu „Uljanik Grupe“, odnosno tada „SOUR-a Uljanik“, svog osnivača.

U razdoblju od 1994. do 2000. provedena je privatizacija „Uljanik plovidbe“ i tvrtka je od tada do danas u 100%-tnom vlasništvu nekolicine odabranih dogovorom IDS-a i uprave Uljanika. Zanimljivo da u procesu privatizacije dionice nisu smjele kupovati pravne osobe?

„Uljanik plovidba“ bila je od samog početka namijenjena akcijskoj grupi o nekolicini odabranih po komitetsko-srpskom ključu, tj. po partijskom standardu podobnosti. Nakon izvršene „pretvorbe“ njihovi vlasnički udjeli izgledaju ovako: Dragutin Pavletić ima lavovski dio od 55,75% dionica, a onda u približnim postocima slijede Darko Šorc, 5,87%, Karlo Radolović, 4,98%, Igor Budisavljević, 4,86%…. „Uljanik Grupa“ je isparila. Nigdje nema u medijima sveprisutnog Danka Končara, od plemenitih Končara, ali mu je, na primjer, 19/3/2010. isplaćena dividenda u iznosu od 471 000 kn?! a Igoru Budisavljeviću, članu Uprave „Uljanik plovidbe“ i ovlaštene osobe za zastupanje, isplaćena je dividenda u iznosu od 592 000 kn. Inače Igor Budisavljević je nećak Jovanke Budisavljević. I dok „Uljanik plovidba“ daje bogate dividente svojim vlasnicima, plaće pomorcima na njihovim brodovima kasne do godinu dana!”

Jedna od mogućnosti da Uljanik Grupa prevlada krizu je da proda dio svoje imovine; spomenutih devet brodova za spas prodaja je neminovna, a pravnu zavrzlamu oko stvarnog vlasništva i kako su „odabranici“ došli do udjela u „Uljanik plovidbi“ mora riješiti DORH, a onda slijedom događaja policija.

4. Nesposobno poslovodstvo je slijedeći razlog!

Dok je predsjednik uprave Uljanika bio Karlo Radolović , Uljanik je sve Scile i Haridbe u poslovanju savladavao i uvijek se uspjevao konsolidirati. Karlo Radolović bio je uspješan direktor i čovjek koji se brinuo za radnike i radnička prava,  nekako je uspjevao uspješno odolijevati političkim pritiscima. Kada je nakon što je 26 godina na mjestu  predsjednika  Uprave otišao u mirovinu, rad uprave i kvaliteta upravljanja nakon 2012. i prije 2012. bili su potpuno različiti .  Uprava je prepuštena nekim drugim ljudima i ona se nije pokazala sposobna voditi tvrtku na način koji tržište može prihvatiti.

Uprava je propustila provesti mjere nakon restrukturiranja i privatizacije

  • promjena strukture proizvodnje koja će omogući nakon dovršetka restrukturiranja
    pokrivanje svih troškova poslovanja uključujući amortizaciju i financijske obveze,
  • mjere smanjivanja svih troškova i povećanja proizvodnosti rada,
  • mjere u sustavu korporativnog upravljanja
  • mjere koji će osigurati da očekivani povrat ulaganja bude i dostatan kako bi omogućio restrukturiranom brodogradilištu da se oslanjajući se na vlastite snage uspješno natječe na tržištu,
  •  mjere i promjenu poslovne politike u svim aspektima poslovanja poduzetnika kako bi se njegovi proizvodni kapaciteti i resursi usmjerili na realizaciju, smanjivanje troškova i unapređenje konkurentnosti

Jednaka je odgovornost nesposobne  i rastrošne  Uprave kao i nevoljkost  Nadzornog odbora da ih u tome spriječi .

I da u Hrvatskoj funkcionira pravna država, DORH bi pretresao sve članove uprave, sve članove Nadzornog odbora, sve vlasnike dionica Plovidbe i veoma lako bi se pronašao put kojim je nestajao novac, lako je utvrditi jeli imovina stečena na zakonit način.

  • Početno stanje je datum stupanja na funkciju, koju je imovinu tko posjedovao
  • Tražiti uvid u sve bankovne račune preko kojih se isplaćuju zakonska primanja,
  • Tražiti popis imovine uvedene u imovinske kartice na određeni dan
  • Svaki višak osim nasljedstva je stečen nezakonito
  • Svu nezakonito stečenu imovinu i sve bankovne račune zaplijeniti i evo sredstava za spas Uljanika. Vratiti novac od kuda je i uzet.

I nema tu puno mudrovanje, samo je potrebno da DORH radi svoj posao. A to je nažalost iluzorno očekivati bez političke volje vladajućih!

Vladajući će radije poslati Uljanik  u likvidaciju, nego utvrđivati tko se nezakonito obogatio na njegov račun i tako legalizirati pljačku državne imovine i prelijevanje sredstava na razne privatne offshore račune.

Piše-Lili Benčik


Podijeli

5 KOMENTARI

Odgovori na Ivan Oroz Otkazati odgovor

Please enter your comment!
Please enter your name here

šesnaest + 20 =