Branimir Petričević: 25. kolovoza 1991. počela je otvorena agresija JNA na cetinski kraj! Kao odgovor na velikosrpsku agresiju istog dana u 13,30 sati u Sinju su hrvatski branitelji oslobađali kasarne JNA!

Ratni zločinac Ratko Mladić sa jugofašističkom crvenom zvijezdom petokrakom na kapi
Podijeli
  •  
  •  
  •  
  •  

Danas na obljetnici 30 godina od napada na cetinski kraj. Uz pozdrave obitelji poginulih, Udruge iz Domovinskog rata, djelatnike javnih službi i predstavnike Ministarstva Branitelja i Vlade RH i ostale na skupu…

Nakon prvih višestranačkih izbora u Hrvatskoj, značajan dio srpskog stanovništva pobunio se u ljeto 1990. protiv demokratski izabrane hrvatske vlasti. Pobunu je politički i tajno podržala Srbija potom i JNA koja je od početka onemogućavala Hrvatske redarstvene snage u uspostavi ustavnog poretka na okupiranim područjima.

Špiro Niković i ratni zločinac Ratko Mladić 24. kolovoza 1991. temeljem pripremljenih planova spriječili su naše snage u planiranoj akciji DOLAC sa ciljem da se naše snage ne bi spojile sa snagama u s. Kijevu. Vrše napad na Kijevo.

Plan napada jugofašističke JNA četničkih paravojnih postrojbi

25. kolovoza 1991. počela je otvorena agresija JNA na cetinski kraj.

9. korpus JNA sa srpskim paravojnim postrojbama na čelu sa ratnim zločincem R. Mladićem u ranim jutarnjim satima počeo je združeni napad na Kijevo i Vrliku.

U jutarnjim satima kao prva žrtva pogiba Ante Barać sa Zelova a potom na kućnom pragu Ive Lelas (Vrlika), iz browinga u Civljanima Ilija Perajica, od ručne bombe koju je bacio Božo Škrbić Ivan Tomaš te u Kijevu Frane Jurić-Arambašić.

Kao odgovor na velikosrpsku agresiju istog dana u 13,30 sati u Sinju su hrvatski branitelji krenuli su oslobađati kasarne JNA Tadija Anušić i KULA, a blokiran je i vojni poligon Kukuzovac.

U oslobađanju istih poginuli su branitelji i hrvatski dragovoljci Luka Erceg i Ivan Kamber.

Mnogi su dali život na bojišnici od Vukovara do Dubrovnika. Također treba odati dužno poštovanje pripadnicima MUP-a, koji su dali život na sinjskoj bojišnici, a nisu iz Općine Sinj. Deset branitelja sa područja drugih općina položilo je svoje živote u borbama na našem području.

U borbenim aktivnostima ubijeno je 76 pripadnika postrojbi MUP- a i HV-a, od kojih je 13 mučki ubijeno. (U govoru izostavio sam iz objektivnih razloga: U prometnim udesima, bolest, suicid i druge nesreće stradalo je 38 pripadnika postrojbi, 120 ih je lakše ranjeno a 80 pripadnika je teže ranjeno.)

Na Debelom brdu, mjestu pogibije naših branitelja, Mislava Guberca i Mladena Radana nalazi se spomen-obilježje – veliki obrađeni kamen s hrvatskim grbom i natpisom: Neki su dali nešto, vi ste dali sve!

Poginuli, naši susjedi, prijatelji i znanci, nisu mrtvi jer su ugrađeni u živu povijest Cetinske krajine. Spomen na te mlade i hrabre junake moramo trajno sačuvati. Oni su kamen temeljac države koju smo godinama sanjali, ali zasigurno ne za ovakve zapovjednike i časnike koji se svakog kolovoza blate po tiskovinama uz pomoć T. Paštara.
Oni to zasigurno nisu zaslužili.
Živjeli su pošteno i časno, i tako su umrli.
Počivali u miru Božjem! Laka im Hrvatska zemlja!-napisao je,

Autor- Brigadir u miru / Branimir Petričević

** Stavovi i mišljenja iznesena u kolumnama i komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta Uredništva Braniteljskog portala već isključivo mišljenje i stavove njihovih autora**


VEZANE VIJESTI

Branimir Petričević, jedan od utemeljitelja legendarnih paravojnih formacija na području Cetinskog kraja, čovjek čija je kuća bila skladište oružja i municije, prvi puta javno govori o događajima iz 1990. i 1991. godine…


Podijeli
  •  
  •  
  •  
  •  

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

7 + tri =