Podijeli

Ove godine se 25. put obilježava obljetnica stradanja Zrinjana 8., 9. i 10. rujna 1943. Misu će u subotu 5. rujna predslaviti gospićko-senjski biskup Zdenko Križić, u zajedništvu s krčkim biskupom Ivicom Petanjkom i domaćim biskupom Vladom Košićem. O obilježavanju je 3. rujna u emisiji Aktualno HKR-a govorio sisački biskup Vlado Košić.

Prije 2019. godine crkvena zvona u Zrinu zvonila su posljednji put na Malu Gospu 1943. Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić blagoslovio je 14. rujna, na blagdan Uzvišenja Svetoga Križa 2019. godine novu spomen-crkvu, podignutu nad ostacima stare srušene župne crkve. Sisački biskup Vlado Košić posvetio ju je 20. lipnja 2020. U spomen-crkvi postavljene su 2 ploče s 291 imenom stradalih Zrinjana.
Biskup Košić je za HKR rekao kako je u Zrinu do 1943. živjelo 900-tinjak stanovnika. Danas najstariji Zrinjanin, tada 14-godišnji Andrija Feketić, svjedok tadašnjih događanja, pronašao je svjedoka koji ga je uputio na novo mjesto gdje bi mogli biti pokopani stradali Zrinjani. O tomu je obaviješteno Ministarstvo hrvatskih branitelja iz kojega su rekli kako će najprije izvršiti iskapanja u Maclju, a zatim u Zrinu.
„Nama je stalo da to bude što prije“, dodao je biskup Košić. Naglasio je kako „bi bilo važno da oni budu dolično pokopani – da se zna gdje počivaju, da nisu bez ikakvoga znaka i poštovanja“ na nepristupačnom ili nepoznatom mjestu.
U Sisačko-moslavačkoj županiji nalazi se najviše takvih grobišta u Hrvatskoj – njih 119, s 40 tisuća pobijenih ljudi, podsjetio je biskup Košić. Istaknuo je kako su 20-ak takvih mjesta obilježili križevima, ali na njima još nije provedeno ni jedno iskapanje.

Ustvrdio je da su stradali „bili ljudi i imaju ljudsko dostojanstvo koje im treba priznati“, što potvrđuju i međunarodne deklaracije, a čega smo mi kao vjernici, naravno, svjesni.

Biskup Košić pozvao je sve koji mogu da dođu na ovogodišnje obilježavanje, naglasivši kako će misa biti na otvorenom, u skladu sa svim mjerama zaštite od koronavirusa. Misu će suslaviti i biskup Petanjak čiji su roditelji u dobi od 9 i 10 godina 1943. izbjegli iz Zrina, te su tada izgubili sve žive muške pretke.

Najavio je da će program započeti u 10:30 mimohodom od spomen-križa podno Starog grada Zrina do spomen-crkve Našašća Svetoga Križa. Ondje će se slaviti misa, nakon koje će biti polaganje vijenaca i paljenje svijeća. Nakon završetka programa hodočasnici će se moći odmoriti u prirodi uz okrjepu „iz torbe“.

Ovo obilježavanje oko blagdana Male Gospe, iako je najveće događanje u godini, nije jedino na koje hodočasnici dolaze u Zrin. Biskup je napomenuo kako se u Zrinu slavi i blagdan Našašća Svetoga Križa (koji više nije u Općem rimskom kalendaru), 3. svibnja te, od ove godine, svetkovina posvete crkve, 20. lipnja.

Dodao je kako se u Zrinu radi na ponudi za turiste – već 20-ak godina obnavlja se Stari grad, a obnavlja se i gotička crkva sv. Marije Magdalene. Rekao je kako bi se državne institucije trebale više uključiti i promicati Zrin kao mjesto Zrinskih, te slavne, ali i tragične povijesti, kakva je i povijest čitave naše Domovine.

„Mi ne možemo zaboraviti te povijesne događaje. Trebamo ih se sjećati. Trebamo za sve poginule moliti, ali na njihovoj žrtvi trebamo graditi i mi današnje društvo i svoju budućnost, jer su te vrijednosti za koje su oni živjeli i umrli i naše današnje vrijednosti, i mi smo ponosni na njih, na tu njihovu žrtvu, ali bismo željeli da dođu bolja vremena, da se svi ljudi više slažu i u miru grade ono što čini dobre odnose i što može otvarati budućnost. Eto, u tom smislu je i Zrin jedna škola za našu, ne samo prošlost, nego i budućnost“, zaključio je biskup Košić.

L.K.


Podijeli

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

18 − 10 =