Aleksić: Očekujem da svi dužnici u švicarskim francima budu u potpunosti obeštećeni

Aleksić grubo procjenjuje da je riječ o iznosu između 10 do 20 milijardi kuna preplaćenih kamata...

Aleksić grubo procjenjuje da je riječ o iznosu između 10 do 20 milijardi kuna preplaćenih kamata.
Podijeli
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Saborski zastupnik stranke Snaga Goran Aleksić u četvrtak je rekao kako očekuje da svi dužnici u švicarskim francima budu u potpunosti obeštećeni nakon što je izvijestio da Visoki trgovački sud, slijedom presude Vrhovnog suda koji je prihvatio zahtjev za reviziju udruge Franak, ponovno mora odlučivati o nepoštenosti valutne klauzule u švicarskim francima za svih osam tuženih banaka, kao i o nepoštenosti promjenjive kamatne stope Sberbanka.

Denis Smajo iz udruge Franak ustvrdio je kako je to njima “najvažnija pobjeda u nizu” te očekuju daljnja pozitivna rješenja za dužnike u švicarskim francima”.

Očekuje da Visoki trgovački sud posluša uputu Vrhovnog i Ustavnog suda da se testira poštenost valutne klauzule i da se utvrdi jesu li dužnici u švicarskim francima dobili sve relevantne informacije koje su trebali dobiti prije ugovaranja tih “toksičnih i izuzetno rizičnih kredita”.

Aleksić je rekao da je ukinut dio presude koji je nepovoljan za dužnike, odnosno, mora se ponovno odlučivati o osmoj banci koja nije osuđena, Sberbanci, što se tiče kamatne stope te se ponovno mora odlučivati o svih osam banaka što se tiče nepoštenosti valutne klauzule CHF.

Pri tome se, dodao je, mora uvažiti kompletna sudska praksa Suda EU-a pojasnivši da to znači da se od Visokog trgovačkog suda traži da utvrdi jesu li dužnici bili upozoreni na sve ekonomske posljedice zbog ugovaranja kredita u CHF valuti, jesu li bili upozoreni na rizike, jesu li banke možda znale da će franak u budućnosti rasti, što u konačnici znači da treba utvrditi je li CHF valuta kod ugovoranja bila nepoštena.

Po njemu, među ostalim, dokaz da CHF valuta jest nepoštena je to što je MMF od 2000. do 2007. godine konstantno upozoravao da je CHF rizična valuta jer je to valuta u koju kapital bježi kada je kriza i zbog toga što zbog nastanka eurozone postoji rizik da će ta valuta rasti u odnosu na euro, a time i kunu.

Posebno je istaknuo da je MMF 2005. upozorio Austrijsku narodnu banku i Austriju da su takvi krediti trostruko rizični: za banke zbog toga što mogu izgubiti svoj rejting te zbog toga što će ući u područje loših kredita zbog rasta tečaja te valute, za dužnike jer neće moći vraćati te kredite i za državu jer će ih dužnici optuživati da ih nisu upozorili na rizike te valutne klauzule.

A upravo su austrijske banke počele s plasiranjem takvih kredita u Hrvatskoj ustvrdio je Aleksić te dodao da je Austrijska narodna banka na temelju preporuka MMF-a naložila tamošnjim bankama da moraju upozoriti dužnike na preko 20 rizika prilikom ugovaranja valutnih klauzula, uglavnom CHF-a.

Visokom trgovačkom sudu ne preostaje ništa drugo nego da potvrdi presudu suca Radovana Dobronića, koji je sve to već istražio, dokazao i utvrdio u svojoj odluci, rekao je Aleksić.

Očekuje da će se to utvrditi u roku pola godine i da će svi dužnici, kojih ima oko 120 tisuća, biti u potpunosti obeštećeni i da će im biti vraćene preplaćene kamate, zajedno sa zateznim kamatama.

Aleksić grubo procjenjuje da je riječ o iznosu između 10 do 20 milijardi kuna preplaćenih kamata.

Dodao je i da banke u Hrvatskoj zarađuju 300 posto više nego u Njemačkoj za iste kredite.

Odvjetnica Nicole Kwiatkowski ustvrdila je da, ako sud utvrdi da je riječ o nepoštenoj klauzuli jer dužnici nisu bili upozoreni na rizike, onda je ta klauzula bila ništetna.

Autor-Hina


Podijeli
  •  
  •  
  •  
  •  
  •