21. prosinca sveti Mihej – prorok koji je najavio da će se Mesija roditi u Betlehemu!

Betlehemske kuće bile su skromne, a kao i u ostatku zemlje, seljani su koristili spilje za ostave i štale kako bi što više iskoristili tu stranu brijega. Upravo je u takvoj jednoj spilji rođen Isus: „I dok su bili ondje, navršilo joj se vrijeme da rodi. I porodi sina svoga, prvorođenca, povi ga i položi u jasle jer za njih nije bilo mjesta u svratištu“...

U Evanđelju svetoga Mateja točno se citira Mihejevo proročanstvo kada Herod skuplja svećenike i pismoznance da ih pita gdje se Mesija treba roditi.
Podijeli
  • 1
  •  
  •  
  •  
  •  
    1
    Share

”A ti, Betleheme Efrato,

nipošto nisi najmanji među tisućama Judinim,

iz tebe će izaći onaj koji će biti gospodar Izraela,

onaj čiji su izlasci od početka, od vječnih vremena.”

(knjiga proroka Miheja, poglavlje 5,2; 700 godina prije rođenja Isusa)

Neki stihovi koji govore o zlatnom dobu iz kojih se naslućuje povratak Mesije stavljeni su u knjigu Izaije, proroka iz 700. godine prije Krista. Drugi hebrejski prorok Mihej, iz vremena prije Izaije, prorokuje Mesijino rođenje u Betlehemu gornjim stihovima.

U Evanđelju svetoga Mateja točno se citira Mihejevo proročanstvo kada Herod skuplja svećenike i pismoznance da ih pita gdje se Mesija treba roditi. U Betlehemu judejskome jer ovako piše prorok: „A ti, Betleheme, zemljo Judina! Nipošto nisi najmanji među kneževstvima Judinim jer iz tebe će izaći vladalac koji će pasti narod moj – Izraela!“ (Evanđelje  po Mateju)

Početkom prvog stoljeća nakon Krista, Betlehem je bio selo s ne više od tisuću stanovnika: maleni broj raspršenih kuća zaštićenih zidom koji je bio u lošem stanju, čak i potpuno uništen jer je bio izgrađen gotovo tisuću godina ranije. Njegovi su stanovnici živjeli od poljoprivrede i stočarstva. Imali su dobra polja pšenice i ječma na velikim čistinama u podnožju brda; možda otuda potječe i ime Bet-Lehem, hebrejski „kuća kruha“. Polja najbliža pustinji bila su pašnjaci za stada ovaca.

U malenom selu Betlehemu dani su prolazili u monotonom ritmu poljoprivredne sezone toga kraja sve do besprimjernog događaja koji će ga zauvijek proslaviti u cijelome svijetu.

Sveti Luka jednostavno nam priča: „U one dane izađe naredba cara Augusta da se provede popis svega svijeta. Bijaše to prvi popis izvršen za Kvirinijeva upravljanja Sirijom. Svi su išli na popis, svaki u svoj grad. Tako i Josip, budući da je bio iz doma i loze Davidove, uziđe iz Galileje, iz grada Nazareta, u Judeju – u grad Davidov, koji se zove Betlehem – da se podvrgne popisu zajedno sa svojom zaručnicom Marijom koja bijaše trudna“. 

Oko stotinu i pedeset kilometara razdvajalo je Nazaret od Betlehema. Putovanje će biti osobito teško za Mariju, s obzirom na njezino stanje.

Betlehemske kuće bile su skromne, a kao i u ostatku zemlje, seljani su koristili spilje za ostave i štale kako bi što više iskoristili tu stranu brijega. Upravo je u takvoj jednoj spilji rođen Isus: „I dok su bili ondje, navršilo joj se vrijeme da rodi. I porodi sina svoga, prvorođenca, povi ga i položi u jasle jer za njih nije bilo mjesta u svratištu“.

Božja je providnost tako posložila stvari da se Isus, Riječ koja tijelom postade, Kralj svega svijeta i Gospodar povijesti, rodi u potpunom siromaštvu. Nije čak imao ni ono što bi siromašna obitelj s ljubavlju pripremila za rođenje svojega prvorođenca.

Imao je samo povoje i jasle, te majku punu ljubavi Mariju i pravednog poočima Josipa.

P.H.


Podijeli
  • 1
  •  
  •  
  •  
  •  
    1
    Share