FOTO Delegacija Hrvatske i Crne Gore zajedno položile vijenac na ulaz u zloglasni logor mučilišta i smrti Morinj

Ovim odana je počast svim zatočenicima iz Dubrovnika i Konavala, ali i Hrvata Boke, koji su zbog neslaganja s ondašnjom velikosrpskom politikom u tom logoru bili mučeni i zlostavljani između listopada 1991. i kolovoza 1992. godine...

foto-facebook
Podijeli
  •  
  •  
  •  
  •  

CENTAR ZA PRIHVAT ZAROBLJENIKA POSTAO JE MUČILIŠTE NEVINIH LJUDI’

Ministri vanjskih poslova Hrvatske i Crne Gore Gordan Grlić Radman i Đorđe Radulović u subotu su u Morinju položili vijence i na simboličan način podsjetili da je prije trideset godina uspostavljen logor kroz koji je prošlo nekoliko stotina hrvatskih državljana, većinom iz Dubrovnika i dubrovačkog zaleđa.

“Nakon trideset godina tek danas komemoriramo taj tužni dan kada je otvoren taj takozvani Centar za prihvat zarobljenika, koji je postao mučilište nevinih ljudi i civila. Prisustvo ministra vanjskih poslova Crne Gore Đorđa Radulovića potvrđuje tu želju da zajednički komemoriramo taj događaj, da položimo vijence, da zapalimo svijeće. Vi znate da su neki bili i osuđeni, uglavnom stražari, međutim do danas mi ne znamo tko su bili ti nalogodavci, tako da tu ima još mjesta za procesuiranje i drugih koji bi trebali kazneno odgovarati”, rekao je Grlić Radman.

On je dodao da je u međuvremenu bazen u Kotoru nazvan po Zoranu Džimiju Gopčeviću koji je bio u to vrijeme zapovjednik straže. “Prosvjedovali smo protiv toga. Činjenica da je ovdje danas i ministar Radulović potvrđuje i dokazuje da je to ishitrena odluka kotorskih vlasti na koju vjerovatno nije mogla utjecati izvršna vlast”.

“Ovo danas je upravo priznanje da se ovdje dogodio zločin. Zajednički danas odajemo počast svim žrtvama, ovo je veliki dan, prvi puta da su ovdje došli predstavnici hrvatske države i Crne Gore”,  kazao je ministar Grlić Radman.

Nakon 30 godina po prvi put delegacija Hrvatske i Crne Gore zajedno polažu vijenac na ulaz u zloglasni logor Morinj – napisao je u svojoj Facebook objavi gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković…

Oštar prosvjed Zajednice bokeljskih Hrvata: Kotorski gradski bazen ne imenujte po Zoranu Gopčeviću komandiru straže Ratnog logora Morinj, u kojem su počinjeni najgnjusniji zločini protiv čovječnosti prema Hrvatima u novijoj povijesti…

– Uistinu, snažno su odjekivale riječi pomirbe crnogorskog ministra Radulovića, ali i riječi podsjećanja na strahote Morinja hrvatskog ministra Grlića Radmana. Ceremonija s jednom snažnom porukom – da se nikad više ne ponovi! Stojeći ispred ovog mučilišta Hrvata razmišljao sam i o drugom mučilištu logoru Bileća, ali i o tome kako i nakon 30 godina vlasti Trebinja i njihovi ‘branioci’ pričaju svoju istinu, slave one koji su napadali naš Grad i izbjegavaju se ispričati za sva zlodjela koja su napravili uz posljednje Vučićeve želje za ‘Srpskim svetom’- sve navedeno zove na oprez i prisjeća na dane 1991. – zaključio je.

Ovim odana je počast svim zatočenicima iz Dubrovnika i Konavala, ali i Hrvata Boke, koji su zbog neslaganja s ondašnjom velikosrpskom politikom u tom logoru bili mučeni i zlostavljani između listopada 1991. i kolovoza 1992. godine.

U hrvatskoj delegaciji koja je položila vijenac uz gradonačelnika Frankovića bili su i ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman, državni tajnici Frano Matušić i Zvonko Milas, predsjednica saborskog Odbora za Hrvate izvan RH Zdravka Bušić te župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić.

Počast žrtavama polaganjem vijenaca odao je i ministar vanjskih poslova Crne Gore Đorđe Radulović sa suradnicima, dok je na čelu delegacije Općine Konavle vijenac položio načelnik Božo Lasić. Ispred Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore, ujedno i organizatora obilježavanja, vijenac je položio predsjednik Zvonimir Deković sa suradnicima.

U ime žrtava, vijenac je položio Zlatko Bagoje, jedan od dubrovačkih branitelja koji su među prvima bili zarobljeni u Konavlima i zatvoreni u Morinju.

Prema evidenciji hrvatske Udruge logoraša, u tzv. centru za prihvat zarobljenika u Morinju je kroz desetak mjeseci bilo zatočeno oko 300 civila i hrvatskih vojnika, a trojica su tamo i umrla nakon brutalnog premlaćivanja i psihičkog iživljavanja što su ih nad njima svakodnevno provodili čuvari logora.

Foto-facebook

T.H.

VEZANE VIJESTI

SRPSKI ZLOČIN BEZ KAZNE: JESU LI ONI ZASLUŽILI DA SE DOMOVINSKI RAT NE SPOMINJE U NASTAVI POVIJESTI?


Podijeli
  •  
  •  
  •  
  •  

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

osamnaest + 15 =